Znanjem do radničkih prava Predstavljanje edukativno-istraživačkog projekta "Znanjem do prava" Sindikata Preporod

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod predstavio je u utorak, 26. veljače 2019. godine, u hotelu Panorama, EU projekt “Znanjem do prava” koji organizira s nekoliko partnera. Projekt uključuje 32 edukativna skupa na kojima će sudjelovati povjerenici i članovi Preporoda i sindikata partnera, te istraživanje koje će biti provedeno u 54 srednje škole, o tome koliko učenici završnih srednjih škola znaju o radu, radnim odnosima i sindikalizmu.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod predstavio je u utorak, 26. veljače 2019. godine u zagrebačkom hotelu Panorama, EU projekt “Znanjem do prava”. Projekt uključuje edukativni i istraživački dio koji Preporod organizira u suradnji s nekoliko partnera – Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ), Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Međimurska županija i Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na konferenciji za medije najprije je voditelj projekta Sebastijan Troskot dao osnovne informacije o projektu, rekavši da nakon tiskovne konferencije započinje prvi u nizu edukativnih skupova kojih je ukupno 32, a organizirani su u okviru Europskog socijalnog fonda, operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, te je namijenjen sindikalnim povjerenicima i članovima Preporoda i partnera. Drugi skup započeo je u srijedu 27. veljače 2019. s istim predavačima kao i prvog dana, ali je uključio novu grupu učitelja, a nakon skupova u Zagrebu slijede skupovi u drugim gradovima – Splitu, Dubrovniku, Belom Manastiru itd.

O projektu je najprije govorio predsjednik Preporoda, Željko Stipić: “Kad smo se upustili u ovu priču vodili smo se s dva razloga – edukacija, ulaganje u znanje i sposobnosti naših sindikalnih povjerenika nikad nisu dostatni i uvijek se tu može više i bolje. Trudili smo se kroz ovih 20 godina, ali nismo došli dalje od toga da svake godine organiziramo jedno višednevno savjetovanje, i to isključivo za povjerenice i povjerenike. Godinama sam razmišljao o načinu da uključimo i članove, no nismo nalazili način. To sad možemo zahvaljujući ovom projektu. Računamo da će oko 700 članova Preporoda proći kroz ove edukacije, 10 posto članova će naučiti nešto, ali će i prvi puta fizički sudjelovati u nečemu što radi njihov sindikat. Istraživački dio projekta također je zanimljiv, u 54 škole ćemo organizirati jedno istraživanje – sastavili smo upitnik za učenike završnih razreda srednjih škola preko kojeg će se doznati što srednjoškolci znaju o zapošljavanju, radu, pitanjima iz radnog odnosa, o upravljanju, o sindikatima. Ovo je prvi slučaj da se sindikati otvaraju prema budućim članovima – do sada smo do članova dolazili post festum, nakon što bi oni već postali radnici, sad idemo prema njima dok još nisu postali radnici. Kruna tog dijela projekta trebala bi biti jedna brošurica u kojoj će srednjoškolci moći doznati što ih čeka kad dobiju posao.”

Računamo da će oko 700 članova Preporoda proći kroz ove edukacije, 10 posto članova će naučiti nešto, ali će i prvi puta fizički sudjelovati u nečemu što radi njihov sindikat.

Višnja Stanišić, predsjednica Radničkog sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, rekla je da njezin sindikat sudjeluje u ovom projektu jer je i odlazak u mirovinu jedan odvažnih čimbenika svih radnika, s kojim trebaju biti upoznati, stoga će ona u svome izlaganju govoriti o koracima do mirovine, novom zakonu o mirovinama te će pokušati dati savjet kad je najbolje ići u mirovinu.

Predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Nikica Mihaljević, predstavio se rekavši da je ujedno i ravnatelj Osnovne škole Dr. Ante Starčević u Zagrebu već 28 godina, a na čelu udruge ravnatelja skoro 10 godina. Udruga će iduće godine navršiti 25 godina rada, u nju je uključeno oko 800 ravnatelja, a bavi se zaštitom prava i ugleda ravnatelja, poslovima oko edukacije i sličnim. Naveo je i razlog zašto HUROŠ sudjeluje u projektu: „Svi ravnatelji prije su bili učitelji i nisu se odmakli od svoje primarne profesije, također organiziraju edukacije i skupove. Što se tiče upravljanja i rukovođenja u hrvatskim školama je vrlo nesređena situacija, a zakonske promjene idu nauštrb postojećih ravnatelja. Trebalo se ići prema licenciranju, ali je to stalo. Očekujemo da se u 2019. nastavi taj posao – pozicija ravnatelja sad je poprilično nestabina i nesigurna, unatoč tome što vođenje škola mora biti povjereno najkvalitetnijim ljudima. I oni moraju osjećati sigurnost, to je preduvjet bilo kojeg napretka u školstvu i bilo koje reforme u školstvu.“

Nakon završetka tiskovne konferencije započeo je radni dio skupa. U utorak su održana dva predavanja. Prvo predavanje izradile su Bojana Knežević, zaposlenica KBC Zagreb i specijalistica medicine rada i sporta i Jadranka Mustajbegović, profesorica u mirovini koja je radni vijek provela na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Predavanje je izložila Bojana Knežević, a tema je bila Psihosocijalni čimbenici na radu u školi (rezultati istraživanja, psihosocijalni čimbenici i interventne mjere). Knežević je govorila o tome što su psihosocijalni čimbenici, o tzv. burnout sindromu, tj. sindromu izgaranja na poslu, a nakon izlaganja sudionicima je podijelila Upitnik o negativnim psihološkim pojavama na radnom mjestu.

Rezultati ove ankete pokazali su da od 23 osobe koje su ispunile upitnik radnu sposobnost treba poboljšati kod 6 osoba koje su označile da svaki tjedan doživljavaju neugodnosti, sedam osoba dobilo je ocjenu izvrstan, što znači da je učestalost nepoželjnog ponašanja u njihovu slučaju minimalna. Deset osoba dobilo je ocjenu vrlo dobar, a jedna od njih je navela da tjedno doživljava neugodnosti, što znači da je moguće da se, unatoč ukupnoj visokoj ocjeni, ipak događaju partikularne nepoželjne situacije. Sudionici su imali priliku izračunati i svoj burnout index, što pomaže procijeniti koliko su daleko od pregaranja i treba li reagirati i potražiti pomoć.

Ovo je prvi slučaj da se sindikati otvaraju prema budućim članovima – do sada smo do članova dolazili nakon što bi oni već postali radnici, sad idemo prema njima dok to još nisu.

Nakon pauze Višnja Stanišić održala je predavanje pod naslovom Kako sa što manje stresa u mirovinu? Sudionici su iz njezinog predavanja mogli dobiti niz informacija o postupku odlaska u mirovinu, o novoj mirovinskoj reformi koja prolongira odlazak u mirovinu, o radu na pola radnog vremena u mirovini, izračunu iznosa mirovine i drugim temama važnim za što bezbolniji odlazak u mirovinu.

Drugi dio skupa započeo je u srijedu, 27. veljače, u 9 sati predavanjem Željka Stipića Vođenje sindikalne podružnice (izbor, kompetencije, obveze, odnos prema poslodavcu). Govorio je o tome kakav bi trebao biti dobar sindikalni povjerenik i koje su njegove dužnosti, koje sve aspekte uključuje sindikalno djelovanje (pravnu zaštitu, financijsku pomoć, akcije poput štrajkova i prosvjeda, rad na rastu članstva) i zašto je svaki pojedini aspekt važan.

Posljednje predavanje u nizu održao je Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naziv predavanja bio je Radni odnosi u školstvu (zasnivanje, prava i obveze, prestanak radnog odnosa), a Gotovac je najprije dao definiciju rada s gledišta radnog prava, potom govorio o zakonskim aktima koji uređuju radni odnos i izvorima prava za javne službe, o tome kako se radni odnosi zasnivaju i sklapaju, kako ugovor o radu treba izgledati, kako se ugovori prekidaju, kako izgleda zakonit otkaz ugovora o radu i mnogim drugim temama.

Projekt Sindikata Preporod vrlo je važan – osim što uključuje niz sadržajnih predavanja s temama važnim za radnike u školstvu, uključuje ne samo sindikalne povjerenike, nego i članove, dakle radi se na poticanju aktivnosti baze. Osim toga, istraživačkim dijelom projekta Preporod otvara novu temu – upoznavanje srednjoškolaca s radnim pravom, što može biti korak prema uvođenju radnog prava u srednje škole.