Za jedinstvene željeznice SHŽ piše hitno priopćenje Vladi RH

Sindikat hrvatskih željezničara upozorava na svu pogubnost aktualne podjele Hrvatskih željeznica i traži osnivanje koncerna u svrhu očuvanja željeznica kao jedinstvene cjeline. Pismo predsjednika sindikata Ivana Forgača prenosimo u cijelosti:

Poštovani predsjedniče Vlade RH Plenkoviću,
Poštovani predsjedniče Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Sabora RH Ćosiću,
Poštovani ministri Butkoviću i Mariću,
Poštovana državna tajnice Brnjac i državni tajnici Mihotić i Katičić,

Obraćam Vam se gotovo 1,5 godinu nakon preuzimanja vlasti od strane Hrvatske demokratske zajednice, u čijem je predizbornom programu za izbore krajem 2015. bila predviđena transformacija Hrvatskih željeznica u grupu, holding, ili koncern, što smo otvoreno podržali.

Nažalost, po tom pitanju dosad nije ništa učinjeno, a iz razgovora s državnim dužnosnicima razvidno je da se tako nešto u narednom razdoblju niti ne predviđa. Takav stav prema našem mišljenju za hrvatske željeznice i za RH iznimno je štetan.

Zašto postoji prijeka potreba da se hrvatske željeznice transformiraju u koncern?

Nastojat ćemo na najkraći mogući način iznijeti argumente za transformaciju hrvatskih željeznica, a za detaljna pojašnjenja predlažemo održavanje sastanka.

Najprije, podijeljene tvrtke HŽ-a vode isključivo parcijalne, često međusobno suprostavljene interese, a takve aktivnosti ukupno nanose štetu svima. Uprave se ponašaju sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i vode računa samo o vlastitom poslovnom rezultatu, a to često nanosi mnogo veću štetu drugom Društvu. Tako su mnoge zajedničke funkcije podijeljene; udvostručene i utrostručene. Osim administrativnih službi, podijeljena je vuča vlakova, tehnički pregled vagona i vlakova, prometna logistika itd., radi čega je ukupni trošak mnogo veći, nego što je potrebno, između pojedinih vladajućih, odnosno pojedinih kćerinskih društava unutar HŽ-a vode se sudski postupci, gomilaju se sudski troškovi i zatezne kamate, umjesto da se problem riješi dogovorom, ili odlukom uprave koncerna. Osnivanjem koncerna, izrađivalo bi se zajedničko poslovno izvješće koncerna, čime bi uprava koncerna, a onda i organizacijski dijelovi, bili prisiljeni voditi računa o zajedničkom interesu.

Za produktivnost željeznice iznimno je važno organizacijsko i tehnološko jedinstvo, koje je podjelom razbijeno. Primjera ima mnogo, a iznijet ćemo ih samo nekoliko. Primjerice, HŽ Putnički prijevoz namjeravao je višak lokomotiva prodati na javnom natječaju, a istovremeno HŽ Cargo nema dovoljno lokomotiva. Događa se da se lokomotiva jednog društva u domicil vraća reži, a vlak drugog društva na istoj pruzi čeka, jer to društvo nema raspoložive lokomotive. Na riječkoj pruzi, istoj kakva je i danas, ’80.-ih godina 20. stoljeća u danu je prometovalo preko 50 vlakova, a sada nismo u stanju prevesti niti 10 vlakova. Uspostavom koncerna, mogla bi se povećati produktivnost, a u dogovoru sa carinskom upravom i Lukom Rijeka, mogao bi se višestruko povećati prijevoz kontejnera, za čime postoji potreba. Na taj način, željeznica bi u relativno kratkom roku, mogla postati uspješno poduzeće.

Nepostojanjem koncerna, tu ulogu pokušava preuzeti resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Međutim, Ministarstvo nije kapacitirano za vođenje željeznice. U MPPI na dužnosničkim funkcijama nema nikoga tko ima barem 10 godina radnog staža na Hrvatskim željeznicama, a bez takvih kadrova ne može se govoriti o uspješnom strateškom upravljanju. S druge strane, takvi kadrovi postoje u Hrvatskim željeznicama. No, jednako tako, MPPI ne može uspješno upravljati željezničkim sustavom, jer ne može donositi poslovne odluke, nego samo davati određene suglasnosti i, kao Skupština, donositi odluke o imenovanju i razrješenju.

Hrvatske željeznice danas imaju oko 11 rascjepkanih službi nabave (matična i kćerinska društva), dok bi se osnivanjem koncerna mogla osnovati centralna služba nabave, koja bi onda radi većih količina mogla postići mnogo povoljnije cijene.

Uspostavom koncerna, Hrvatske željeznice stekle bi mnogo jaču poziciju prema financijskim institucijama nego je imaju mala i rascjepkana društva, čime bi se moglo postići mnogo povoljnije financiranje.

Većina kćerinskih društava rade za 2, ili za sva tri matična društva, a u vlasništvu su samo jednog društva. Matična društva vode brigu samo o društvu iz vlastitog portfelja (radi konsolidirane bilance), dok se prema drugim društvima odnose maćehinski. Primjerice, HŽ Cargo Tehničkom servisu za željeznička vozila (TSŽV) duguje više od 20 mln HRK pa je HŽ PP kao vlasnik prisiljen društvo financirati putem avansa, kako bi moglo funkcionirati. Ulaskom kćerinskih društava u koncern, ujednačio bi se odnos prema svima.

Iznimno velika i vrijedna imovina društava HŽ-a podijeljena je nefunkcionalno. Imovina nije dosljedno unesena u vlasništvo društava koje je koriste i koja imaju interes kvalitetnog gospodarenja. Primjerice, kolodvorske zgrade u putničkim kolodvorima pripale su HŽ Infrastrukturi, koja koristi manji dio prostora za vlastito osoblje, no ostatak prostora i okoliš zanimaju je samo kao mogućnost za ubiranje najamnine. S druge strane HŽ Putnički prijevoz ima životni interes da kolodvorske zgrade budu privlačne putnicima i da imaju atraktivne sadržaje. Stoga bi bilo mnogo kvalitetnije da su kolodvorske zgrade pripale HŽ Putničkom prijevozu, a to bi bilo moguće promijeniti uspostavom koncerna. Pored toga, uspostavom centralne službe, koja bi vodila brigu o nekretninama, poboljšalo bi se raspolaganje nekretninama, njihova primjena svrsi, ili komercijalizacija. I najvažnije, podijeljena imovina hrvatskih željeznica nije podijeljena i u zemljišnim knjigama, stoga bi u slučaju poslovnih teškoća bilo kojeg društva, vjerovnici mogli blokirati svu imovinu svih društava. Uspostavom koncerna, moglo bi doći do kvalitetnije podjele imovine te se ubrzati upis u ZK.

Ukoliko nekome još nije sasvim jasno da je osnivanje koncerna prijeka potreba, pozvat ćemo se na iskustva drugih željezničkih uprava: Njemačke željeznice i Austrijske željeznice sudskim su putem ostvarile pravo na jedinstvenu organizaciju. Kada to ne bi bilo važno, sigurno da bi i te uspješne željeznice bile podijeljene i ne bi ulazile u težak i skup sudski spor s Europskom komisijom. Velika većina željeznica u Europi nisu podijeljene kao Hrvatske željeznice, gotovo sve europske željeznice preuzele su organizacijski ustroj koncerna (osim nekoliko izuzetaka). Pa i susjedne Slovenske željeznice, koje su također proizašle iz JŽ, ali su danas mnogo uspješnije od podijeljenih društava Hrvatskih željeznica te nam mogu biti uzor, organizirane su kao čvrsti koncern.

Naveli smo niz argumenata za transformaciju željeznica u koncern, dok s druge strane ne postoje nikakvi ozbiljni argumenti za ovakvu podjelu Hrvatskih željeznica, kakva je danas. Naime, HŽ je podijeljen pod pritiskom EK, tijekom pristupnih pregovora za ulazak u EU, prije nego što su njemačke i austrijske željeznice sudskim putem ishodile pravo na zadržavanje jedinstvene organizacije. Sada više ne postoje zapreke za povezivanje podijeljenih tvrtki.

Iz navedenih razloga, tražimo da Vlada RH, Ministarstvo MPPI i sva nadležna tijela, odmah prionu transformaciji svih matičnih i kćerinskih društava Hrvatskih željeznica u koncern.

S poštovanjem,

Ivan Forgač,
predsjednik SHŽ-a