Voda stigla do grla Tekst o položaju agencijskih radnika u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji

U holdingovoj podružnici Vodoopskrba i odvodnja broj agencijskih radnika popeo se na 180. Ovi radnici su zakinuti za mnoga prava poput troškova prijevoza, bolovanja, božićnice, regresa, godišnjeg odmora, minulog rada, čime se nalaze u posebnom obliku eksploatacijskog odnosa. Poslodavci već godinama zaobilaze zakonske norme o agencijskom zapošljavanju, a gradske vlasti i uprava poduzeća ove probleme ignoriraju. Razgovarali smo sa sindikalnim povjerenikom Krunoslavom Kuštekom te dvojicom agencijskih radnika.

Povodom press konferencije sindikata SSKH, prošli smo tjedan pisali o nepovoljnom položaju agencijskih radnika u Zagrebačkom Holdingu. Budući da su privremeno zaposleni bez kolektivnog ugovora, ustupljeni agencijski radnici zakinuti su za mnoga radnička prava uz bitno smanjenu razinu radne sigurnosti. Od dvadesetak holdingovih podružnica, jedna od najugroženijih po ovom pitanju je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (VIO), poduzeće gdje je trenutno zaposleno čak 180 agencijskih radnika, što čini 18 posto svih zaposlenih. Stoga smo razgovarali s Krunoslavom Kuštekom, sindikalnim povjerenikom u poduzeću, te dvojicom agencijskih radnika kako bismo čitateljima pobliže objasnili ovaj problem.

Današnji sindikalni povjerenik, inače predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata radnika komunalnih djelatnosti i javnih usluga (HNSRKDJU) i predsjednik radničkog vijeća u Vodoopskrbi Krunoslav Kuštek u poduzeću je počeo raditi prije 16 godina kad su uvjeti rada bili znatno bolji. Bila su to vremena kad je agencijsko zapošljavanje bilo nepoznanica.

“U Vodoopskrbi i odvodnji sam počeo raditi 2000. godine i to je tada bilo socijalno i pravno uređeno poduzeće s oko 1 400 zaposlenih koje je uvijek pozitivno poslovalo te su radnici išli s voljom na posao. Radnici su išli na probni rok od 90, eventualno 180 dana, nakon čega bi dobili ugovor na neodređeno”, kaže Kuštek.

Radimo osam sati, po potrebi posla i vikendom. Nemamo plaćen prijevoz. Tko ima auto troškove goriva plaća sam, za vožnju busom ili tramvajem nemamo plaćen ni radnički pokaz, a teren uključuje cijeli Zagreb – od Samobora do Dugog Sela, i od Dragonošca do Sljemena. Osim toga, zakinuti smo za božićnice, regres, godišnji odmor, minuli rad

NOVA PRAVILA POD HOLDINGOM

Situacija se počela mijenjati 2006. osnivanjem Zagrebačkog Holdinga čime Vodoopskrba i odvodnja postaje podružnica Holdinga i time gubi pravnu osobnost. Iako su se osnivanjem Holdinga radnicima obećavali prosperitet i sigurnost, tih godina se javljaju počeci agencijskog zapošljavanja koje je počelo naglo rasti krajem 2010.

“Po Zakonu o vodama naša firma je morala postati trgovačko društvo 2011/2012. To je postala tek 2013., ali samo na papiru jer nam sudbinu kroje Grad i Holding. Prva agencija pojavila se 2007., a do 2010. broj agencijskih radnika brojao je desetak ljudi. Nadali smo se da će se ti ljudi nakon nekog vremena zaposliti na neodređeno. Međutim, krajem 2010. mijenja se vodeća strukutura u firmi, postavljena političkim putem. Dolazi novi direktor čime se naglo povećava broj agencijskih radnika – 2012. se penje na više od 130 ljudi. Mijenjaju se agencije, svake godine dolazi neka nova. Po tadašnjem Zakonu o radu, agencija je radnika nakon dvije godine bila dužna zaposliti na nedređeno vrijeme unutar agencije za privremeno zapošljavanje, ali su oni namjerno radili prekide radnog odnosa na koji mjesec, samo da ne bi morali poštovati zakon”, objašnjava Kuštek.

Osim rapidnog porasta agencijskih radnika, dolaskom nove uprave broj stalno zaposlenih radnika u VIO-u smanjio se za više od 350 radnika, najčeće prirodnim odljevom (mirovine).

“2010. godine nas je bilo 1 400, a danas otprilike 1 020, plus 180 agencijskih radnika. Do danas, nitko od njih nije dobio ugovor na neodređeno”, rekao je Kuštek.

AGENCIJSKO IZRABLJIVANJE U PRAKSI

U ovom poduzeću agencijski radnici sačinjavaju proizvodni kadar kao što su očitači vodomjera u šahtu, radnici na održavanju vodoopskrbne i kanalske mreže, monteri, vozači, strojari itd. Riječ je o radnim mjestima koja po definiciji i opsegu posla niti ne mogu biti privremena jer su gradu stalno potrebna, a mnogi radnici su ionako zaposleni već godinama čime su stekli iskustvo i potrebnu sposobnost da ih se primi za stalno. Unatoč tome, njihov položaj ostaje nesiguran i nepovoljan.

Jedan radnik s kojim smo razgovarali preko agencija je zaposlen, mimo svih propisa, već sedam godina.

“Ugovori se potpisuju na mjesec, dva ili tri. Do zadnjeg dana ne znamo hoće li nam produžiti ugovor, a onda nam jave da novi ugovori nisu spremni i da će se javiti za nekoliko dana. I to se onda oduži na mjesec dana. Tada stignu neki novi ugovori”, kazao nam je ovaj radnik.

Začarani krug agencijskog zapošljavanja nanovo se puni raznim makinacijama i zloupotrebama. Agencija postaje labirint iz kojeg nema izlaza.

“Radnici su radili u agenciji Electus tri godine. Nakon toga ih pošalju na ‘odmor’ tri tjedna, pa ih zaposle u poduzeću na određeno na rok od dva mjeseca, a onda ih opet vrate u Electus i naravno ne plate im pravo na 2/12 godišnjeg odmora za 2016. godinu kojeg nisu koristili”, objašnjava Kuštek.

Niska prava agencijskih radnika očituju se u mnogim segmentima, a jedan od njih je i prijevoz. Iako se radi o važnim operativnim poslovima po cijelom gradu, radnici sami snose troškove prijevoza.

“Radimo osam sati, po potrebi posla i vikendom. Nemamo plaćen prijevoz. Tko ima auto troškove goriva plaća sam, za vožnju busom ili tramvajem nemamo plaćen ni radnički pokaz, a teren uključuje cijeli Zagreb – od Samobora do Dugog Sela, i od Dragonošca do Sljemena. Osim toga, zakinuti smo za božićnice, regres, godišnji odmor, minuli rad”, kaže nam agencijski radnik.

Svi navedeni segmenti nisu regulirani Zakonom o radu, već su prepušteni kućnim aktima – pravilnicima o radu i kolektivnim ugovorima koje agencije nemaju. Također, agencijski radnici nemaju pravo na bolovanje i uvijek se očekuje da će biti spremni.

“Radimo po kiši, po minusima, a često bez osnovne opreme. Znao sam raditi i pod temperaturom, ali moram odraditi teren jer mi u suprotnom prijeti nepotpisivanje novog ugovora. Agencijski radnik je poslodavcu isplativiji i produktivniji jer se boji otkaza i nema mnoga prava”, navodi nam radnik koji je preko agencija zaposlen već 4 godine.

IGNORIRANJE GRADONAČELNIKA I UPRAVE

Kuštek je u siječnju ove godine pisao gradonačelniku Bandiću kako bi se konačno riješilo pitanje 180 agencijskih radnika u VIO-u, ali odgovor nikad nije dobio. Iako se često hvali i razmeće navodnom socijalnom sviješću i politikom, zagrebački gradonačelnik svjesno ignorira ovakve konkretne zahtjeve čime podupire ovaj oblik izrabljivanja radnika.

Radimo po kiši, po minusima, a često bez osnovne opreme. Znao sam raditi i pod temperaturom, ali moram odraditi teren jer mi u suprotnom prijeti nepotpisivanje novog ugovora. Agencijski radnik je poslodavcu isplativiji i produktivniji jer se boji otkaza i nema mnoga prava

Također, Kuštek upozorava na poznati scenarij koji bi se mogao odigrati i u Vodoopskrbi i odvodnji, a to je sustavno uništavanje poduzeća radi pripremanja terena za privatizaciju.

“Firma ne koristi državni poticaj za mlađe od 30 godina, pisao sam o tome i Bandiću , direktorici VIO-a, predsjednici Holdinga, ali nikad nisu odgovorili. Jednostavno su zanemarili sedam milijuna kuna poticaja. Osim toga, ne provodi se nikakva reogranizacija, nema osnovnog materijala, razbaštinjeni smo od strane Holdinga, često radnici nemaju s čime zakrpati puknutu cijev pa se sami snalaze. Čini se da se sustav u firmi urušava i da se priprema teren za privatizaciju”, upozorava Kuštek.

Nivo solidarnosti prema agencijskim radnicima prilično je nizak, ali ukazuje i na određeni strah.

“Radnici primljeni na neodređeno često se ne žele zamjeriti šefovima jer su uz uvjet ‘netalasanja’ i primljeni, pa se ne odazivaju na prosvjede. Solidarnost je dosta slaba, ali uvijek vrijedi prosvjedovati i boriti se. Ako se organizira neki prosvjed, prvi ćemo doći. U Kušteku smo prepoznali iskrenog i borbenog sindikalista”, kazao nam je radnik.

Na sindikalnoj sceni u Holdingu vlada priličan nered budući da postoji tridesetak sindikata. Kuštekov sindikat uspio je privući stotinjak agencijskih radnika iz Vodoopskrbe i odvodnje, a već sama pristupnica pokazuje osjećaj solidarnosti.

“U našem sindikatu agencijski radnici nemaju obavezu plaćanja članarine, trenutno ih u sindikatu ima stotinjak. Trebamo skupiti glave i ujediniti se da pokušamo nešto napraviti. Uvijek ću dati podršku bilo kojem sindikatu oko eventualnog prosvjeda i mobilizirati svoje članstvo da dođe”, zaključio je Kuštek.

RADNIČKO-SINDIKALNA BORBA

Očito je da gradske vlasti i njihovi namještenici ne mare za agencijske radnike, ignoriraju njihove zahtjeve i probleme te već godinama provode istu antiradničku politiku. Stoga jedini put predstavlja međuradničko udruživanje i solidariziranje. Saznali smo da je u čitavom Holdingu zaposleno otprilike 600 agencijskih radnika. Njihovo uključivanje u Kuštekov sindikat bi donijelo potrebno omasovljenje, čime raste i mogućnost otpora i radničke borbe za bolje uvjete rada. Iako je strah od eventualnih neugodnosti razumljiv, i radnici primljeni na neodređeno moraju biti svjesni svoje pozicije koja bi se sutra mogla naglo promijeniti.

Smanjivanje radničkih prava i porast prekarnih radnih odnosa (poput pojave agencija za privremeno zapošljavanje) karakterističan je za suvremeni kapitalizam. U Hrvatskoj, Zakon o radu iz 2014. je rok privremenog agencijskog zapošljavanja radnika produljio na tri godine što pokazuje da je pisan po mjeri kapitalističke klase (tzv. poslodavaca) koja je ovih godina ionako pronalazila razne načine da ga vješto zaobilazi i time se pobrine za vlastite profitne interese. Budući da nema nikakvih indikacija da će s tom praksom prestati, radnici moraju krenuti u borbu za svoje klasne interese.