Udar na Carinski sindikat Hrvatske Napad na slobodu sindikalnog djelovanja

Nakon što je krenuo u tužbe radi neisplate prekovremenih sati carinskim radnicima, Carinski sindikat Hrvatske suočava se sa revanšizmom od strane aktualne Vlade koja rad ovog sindikata nastoji praktički onemogućiti, i to uz asistenciju triju svojih reprezentativnih sindikata.

O radu Carinskog sindikata Hrvatske (CSH) pisali smo u nekoliko navrata, upravo kao primjeru borbenog sindikata državnih službenika. CSH je prvo na ljeto 2017. zaprijetio štrajkom radi sprečavanja daljnjeg urušavanja standarda carinskih radnika, a potom je na ljeto prošle godine pokrenuo tužbe radi neisplata prekovremenih sati. S obzirom da je ishod tih tužbi po same radnike krenuo pozitivno, država je u suradnji sa svojim reprezentativnim sindikatima odlučila CSH-u, kao i aktualnoj borbi i pravima carinskih radnika, u potpunosti stati na kraj.

Carinski sindikat Hrvatske osnovan je 2000. godine i većinski je sindikat u Carinskoj upravi sa otprilike 1200 članova, što znači otprilike 40 posto zaposlenih. Po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Carinska uprava (pa onda i CSH) spada u državnu upravu, stoga po važećem Zakonu o reprezentativnosti CSH teško da može biti reprezentativan (na razini čitave državne uprave) jer carinika nema toliko. Broj državnih službenika iznosi oko 60.000, od čega je 30.000 policajaca. U nastavku teksta vidjet ćemo kako čelnici dvaju policijskih sindikata koriste ovu brojku i vlastitu reprezentativnost – da u suradnji s Vladom praktički likvidiraju rad CSH.

S obzirom na broj članova i opseg posla, ravnatelj Čović jako dobro zna da je volontiranje u CSH neizvedivo, pa se nada da će tim putem ovaj sindikat praktički likvidirati.

Naime, 22. veljače 2019. sastala se Komisija za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, u sastavu tri člana Vlade i tri reprezentativna sindikata, inače potpisnika Kolektivnog ugovora (Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova). Ova Komisija donijela je tumačenje da se prava i obveze sindikalnih povjerenika sindikata primjenjuju isključivo na reprezentativne sindikate, tj. potpisnike Kolektivnog ugovora. Temeljem takvog tumačenja Carinska uprava automatizmom je donijela rješenje kojim se onemogućava profesionalni rad predsjednika CSH-a, te obavijestila sve povjerenike i članove predsjedništva CSH kako odjednom ne mogu koristiti prava koja proizlaze iz Kolektivnog ugovora, a sindikatu onemogućila slanje e-mailova svojim članovima. Drugim riječima, ravnatelj Carinske uprave Hrvoje Čović uskratio je predsjedniku CSH-a Rini Štoriću pravo da profesionalno obavlja sindikalni posao za svoje puno radno vrijeme, odnosno članovima predsjedništva i povjerenicima za pola radnog vremena, već ih tjera da se sindikalizmom bave u slobodno vrijeme, volonterski. Također, povjerenicima je uskraćeno pravo na zaštitu od disciplinskog postupka, premještaja i sl. S obzirom na broj članova i opseg posla, ravnatelj Čović jako dobro zna da je volontiranje u CSH neizvedivo (radno vrijeme carine je 24 sata tako da većina povjerenika radi u smjenama), pa se nada da će tim putem ovaj sindikat praktički likvidirati.

Osim toga, ovom odlukom ugrožena je i daljnja provedba projekta u okviru Europskog socijalnog fonda Jačanje socijalnog dijaloga – faza III u kojem su CSH-u odobrena nepovratna sredstva od 1.260.000 kuna. CSH ovime neće uspjeti provesti projekt do kraja u ugovorenom vremenu niti će moći izvršiti obvezu iz ugovora o povratu utrošenih sredstava, a radi se o iznosu od približno 500.000 kuna. Vlada tako s jedne strane organizira i raspisuje natječaje za dodjelu sredstava iz europskih fondova za jačanje socijalnog dijaloga, a s druge strane preko jedne komisije donosi odluku kojom se rad sindikata deprofesionalizira, odnosno de facto onemogućuje.

U čitavom slučaju znakovito jest i da se ovo diskriminatorno tumačenje komisije primijenilo samo na CSH, dok se na druge nereprezentativne sindikate državnih službi nije. Svejedno, oni su se odlučili solidarizirati sa CSH te su osnovali koordinaciju od 10 sindikata. Ubrzo su zatražili prijem kod Ministra rada i mirovinskog sustava Pavića, ali on ih je odbio primiti, uz bijedan odgovor kako se to njega ne tiče (iako su tri člana komisije upravo predstavnici Vlade).

Kao odgovor na tumačenje komisije i naknadno rješenje ravnatelja Carinske uprave, CSH je uspio dobiti opširno pravno mišljenje od strane Krešimira Rožmana, urednika Radnog prava . U njemu jasno i argumentirano stoji kako čitavo tumačenje ne proizlazi iz samog Kolektivnog ugovora, a usto, postupanje Carinske uprave prema CSH u suprotnosti je i s čitavim nizom drugih dokumenata (Konvencijom Međunarodne organizacije rada, Ustavom RH, Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije…).

Osim što je nezakonito, ovakvo tumačenje svoje temelje ima i u aktualnom Zakonu o reprezentativnosti koji situaciju u tijelima državne službe vodi u paradoks. Tako u Carinskoj upravi CSH kao većinski sindikat od 1200 članova nije reprezentativan, i sada više nema prava koja unutar nje imaju reprezentativni – sindikat državnih i lokalnih službenika (250 članova) ili sindikat policije (20 članova). Vrijedi spomenuti kako je CSH nekoć bio uključen u pregovarački odbor za Kolektivni ugovor upravo radi specifičnosti službe i broja članova, ali je nakon posljednjeg Zakona o reprezentativnosti to ukinuto.

Mišljenja smo da se to događa zbog toga što je CSH bio primoran pozvati svoje članove da svoja prava zbog neplaćanja prekovremenog rada te pogrešnog evidentiranja istog u Carinskoj upravi ostvare putem suda.

Sasvim opravdano, predsjednik CSH-a Rino Štorić, koji je na toj funkciji od 2013. godine, čitavo tumačenje komisije, te rješenje ravnatelja Carinske uprave doživljava kao revanšizam.

“Budući da se primjena prije navedenog tumačenja u državnoj službi provodi isključivo i jedino nad CSH, mišljenja smo da se to događa zbog toga što je CSH bio primoran pozvati svoje članove da svoja prava zbog neplaćanja prekovremenog rada te pogrešnog evidentiranja istog u Carinskoj upravi ostvare putem suda, uz osiguranje plaćanja svih sudskih troškova. Naime, ravnatelj Carinske uprave odbio je bilo kakav dogovor na temu nezakonitog postupanja vezano za planiranje, evidentiranje i plaćanje prekovremenog rada te dopisom od 25. siječnja 2018. obavijestio CSH kako Carinska uprava striktnom primjenom relevantnih propisa, pravilno i zakonito organizira rad carinske službe te ostvareni prekovremeni rad uredno evidentira i plaća u cijelosti. Do sada je pokrenuto više od 400 tužbi, a dokaz da je CSH bio u pravu su i prve prvostupanjske presude”, kaže Štorić i dodaje kako se vodstvo Carinske uprave ponaša rasipnički.

“Iako je Carinska uprava, nakon pokretanja sudskih postupaka priznala da ostvareni prekovremeni rad nije plaćen u cijelosti u 80 posto predmeta, te pored toga da Općinsko državno odvjetništvo savjetuje nagodbe, Carinska uprava se odlučila voditi sporove bez obzira što će rezultat takvog postupanja biti izgubljeni sporovi i ogromni sudski troškovi koje će na kraju platiti porezni obveznici isključivo zbog nečije samovolje. Dosadašnji sudski troškovi, vidljivi iz prvih presuda, su između 11.000 i 12.000 kuna po predmetu, ukupno 5.000.000 kuna”, govori Štorić koji je početkom mjeseca predsjednici, Vladi i drugim državnim tijelima poslao i dopis. Za sada je odgovorila samo Vlada preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te ukratko oprala ruke od čitavog slučaja.

Ovako ponašanje Vlade ne treba više doista čuditi nikoga, jer je jasno da se radi o dosljednoj antiradničkoj politici na svim frontovima, u svim sektorima (državnom, javnom, privatnom), stoga njihove birokratske odgovore na vrijedi ni prenositi. Ono što nas ovdje interesira jest ponašanje drugih sindikalista.

Rukovodstva triju sindikata članova komisije (SDLSN, Sindikat policije, NSDMUP-a) svojim su činom pokazali način na koji se oni bore za svoje interese – napadima na druge sindikate i radnike. Je li njihovim članovima – policajcima i drugim državnim službenicima u Hrvatskoj – u interesu da se za svoj položaj bore slabljenjem materijalnih i radničkih prava carinika, u dilu s antiradničkom Vladom, preko jedne zajedničke komisije? Ako nije, onda bi nakon ovakve odluke trebali izvršiti pritisak na predsjednike sindikata (Zdravko Lončar, Dubravko Jagić, Boris Pleša) i jasno im dati do znanja da se protive ovakvom načinu rada.

Nadalje, saznajemo da se i Krešimir Sever, predsjednik NHS-a (središnjice u kojoj je i Carinski sindikat Hrvatske) svrstao na stranu komisije i odbio CSH-u pružati ikakvu pomoć. Sever je time već po tko zna koji put pokazao kako na djelu izgledaju sindikalni oportunizam i nesolidarnost.

Za kraj vrijedi podsjetiti da se Carinski sindikat Hrvatske u siječnju pridružio potpori štrajku radnika tvornice kombajna SDF Žetelice, čime je pokazao da carinski radnici kao državni službenici imaju svijest o zajedničkom položaju i interesima svih radnika u zemlji, bez obzira na sektor.

Stoga ćemo daljnji tijek borbe CSH-a pratiti na našem portalu, uz punu potporu.