Studentsko-radnička koalicija u Osijeku O problemima studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike

Zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada studenti medicinsko-laboratorijske dijagnostike nisu prepoznati u odredbama Zakona o djelatnostima u zdravstvu te im se ne priznaje pravo na rad. Budući da se radi o jasnoj diskriminaciji i disfunkcionalnosti kapitalističke države, te kršenju jednog od temeljnih radničkih prava – prava na zaposlenje – studenti i radnici u medicinsko-laboratorijskoj dijagnostici odlučili su se udružiti u koaliciju i izboriti za rješenje ovog problema kako bi se zaustavio odlazak mladih i sposobnih laboranata iz Hrvatske.

Neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada na primjeru studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike bila je tema okruglog stola održanog prekjučer u Novom studentskom domu u Osijeku. Tribinu je organizirala radna skupina koju čine Studentski zbor Medicinskog fakulteta u Osijeku, Studentsko-građanska inicijativa Apsurd i Novi sindikat koji je inicirao udruživanje u koaliciju, budući da se već godinu i pol bavi ovom problematikom. Zajednički problem studenata MLD-a i radnika jest to što razina magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike nije implementirana u Zakon o djelatnostima u zdravstvu. Zbog navedenog studenti po završetku studija nisu u mogućnosti odraditi stručno osposobljavanje niti dobiti licencu potrebnu za rad u struci. Govornici na okruglom stolu iz različitih su perspektiva ilustrirali ovaj problem kojim je zahvaćena već treća generacija studenata.

Petra Medač, studentica 4. godine fakulteta medicinsko-laboratorijske dijagnostike govorila je o svojoj motivaciji za upis studija i očekivanjima o mogućnostima nakon fakulteta: “Ono što me motiviralo za upis jest to što su na samom studiju objedinjeni znanost, tehnologija i medicina. Smatram da postoji potencijal za cjeloživotno obrazovanje, a time i za mogućnost napretka i pomoć Hrvatskoj u razvoju zdravstva.” Po završetku studija očekuje zaposlenje i vjeruje da bi stečenim znanjem mogla pomoći hrvatskom zdravstvu.

Međutim, da je situacija nakon završetka daleko od povoljne i da se ne cijeni mlade ljude koji žele raditi pokazala je na svom primjeru Viktorija Gregić koja je diplomirala na Medicinskom fakultetu: “Završila sam studij, prijavila sam se na biro kako bih mogla dobiti stručno osposobljavanje, dobiti licencu i izaći na tržište rada, no onda je došlo do problema. Rečeno mi je da me ne mogu u sustav uvesti kao magistra MLD te da ni neće izlaziti natječaj za magistra. Za prvostupnika se možemo prijaviti, ali nas bolnice odbiju jer se stručno osposobljavanje mora odraditi prema najvišem stupnju obrazovanja. Glavni problem je to što mi ne možemo doći do licence i ne možemo izaći na tržište rada”.

Moj poslodavac meni i mojim kolegicama priznaje – da, imaš visoku stručnu spremu, znaš što radiš, radiš to, ali ne pitaj za plaću, jer nisi zakonski regulirana.

Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata i moderator okruglog stola, naveo je kako su pisali na mnogo adresa no da nikakve konkretne odgovore nisu dobili, samo neodređene poput odgovora ministra zdravstva Milana Kujundžića da će se “prilikom slijedeće izmjene Zakona o djelatnostima u zdravstvu razmotriti ova obrazovna razina”. Na okrugli stol su uz ministra zdravstva bili pozvani i ministar rada Marko Pavić i ministrica zdravstva Blaženka Divjak, kao i predsjednica RH, no nitko se nije odazvao.

Magdalena Perić, doktorica znanosti zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije objasnila je zašto neuređenost, osim studentima, stvara problem i radnicima: “Sve se svodi na dobru volju poslodavaca hoće li nas uvrstiti u sistematizaciju ili ne. Većina poslodavaca ne otvara uopće radno mjesto za magistre MLD zato što te razine obrazovanja nema u zakonu. Oni u opis radnog mjesta implementiraju naše službene kompetencije prema kojima možemo obavljati najsloženije dijagnostičke poslove, ali im je žao što nas nema u zakonu kad nas treba platiti. Moj poslodavac meni i mojim kolegicama priznaje – da, imaš visoku stručnu spremu, znaš što radiš, radiš to, ali ne pitaj za plaću, jer nisi zakonski regulirana. Zaposlit ćete se, sigurno ćete raditi najsloženije poslove, kada treba bilo što odraditi uvijek će se pozivati na vašu visoku stručnu spremu, a plaća ostaje mala”. Njezin primjer dodatno je apsurdan jer je stekla titulu doktora znanosti, no po pitanju plaće i dalje je na razini prvostupnika: “U Zavodu za javno zdravstvo sam se zaposlila 2006., onda je za mene tražena dopusnica za rad s visokom stručnom spremom koja je odobrena, a nakon toga poslodavac se poziva upravo na Zakon o zdravstvenoj djelatnosti i na temelju članka 61. mene upućuje na dodatno usavršavanje zato što to moje radno mjesto traži. Poslodavac je i platio doktorat, ja sam završila, koristim ova znanja, radim najsloženije poslove, ali sam valjda jedini prvostupnik u državi koji ima doktorat znanosti. Primam plaću za prvostupnika, dvije i pol tisuće kuna, što je jednostavno nedopustivo”.

Petra Medač naglasila je kako na studiju stječu znanja za obavljanje najsloženijih analitičkih poslova iz područja koja za sada nisu pokrivena visoko obrazovanim laboratorijskim djelatnicima (mikrobiologija, citologija, transfuzija i histopatologija) i koja su nezaobilazna u procesu same laboratorijske obrade te imaju potencijal široke primjene.

Potrebno je hitno pronaći rješenje problema kako bi se zaustavio odlazak mladih, obrazovanih i sposobnih magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike iz Hrvatske.

Okruglom stolu prisustvovalo je osamdesetak studenata, a iz razgovora koji je uslijedio nakon što je problem predstavljen jasno se vidjela njihova zabrinutost za vlastitu budućnost, ali i budućnost čitavog zdravstvenog sustava. Određen broj studenata došao je iz Splita u Osijek budući da u Splitu ne postoji mogućnost za nastavkom studija na diplomskoj razini. Odlazak nije bio jednostavan, prvenstveno zbog materijalnih razloga, a kad su upisivali studij rečeno im je da će se do završetka diplomskog sve urediti, no sad su se našli pred zidom. Jedna od prisutnih studentica požalila se kako se i njezini roditelji pitaju zašto uopće studira medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku i zašto joj to plaćaju. Njezina je perspektiva za dalje Europa, iako, kao ni mnogi drugi studenti, zapravo ne želi napustiti zemlju ni obitelj. Studenti su razočarani što moraju sjediti kod kuće i što se čini da su se školovali uzalud. Mnogo su puta postavljena pitanja – što sad, što da radimo, da li da idemo iz zemlje ili da ostanemo ovdje životariti.

Unatoč neizvjesnoj budućnosti studenti su spremni pokrenuti se i boriti, stoga je Tomislav Kiš završio tribinu radničko-studentskim zaključkom: “Potrebno je hitno pronaći rješenje problema kako bi se zaustavio odlazak mladih, obrazovanih i sposobnih magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike iz Hrvatske”. Novi sindikat će u ime studenata i radnika koje okuplja tražiti amandman na Zakon o zdravstvenoj djelatnosti, a s obzirom na nezainteresiranost koju su do sada pokazali oni odgovorni –zakonodavci, tj. saborski zastupnici – u daljnjoj borbi svakako će biti nužna studentska podrška i zajedničko vršenje pritiska. Budući da studenti nemaju organizacijski oblik poput sindikata koji izravno može vršiti pritisak na odgovorne institucije, a u poziciji su da im se ne može prijetiti otkazima kao što se može radnicima, ovakav tip suradnje idealan je za borbu, a snažnim zajedničkim nastupom može donijeti skore rezultate. Eventualni egzodus naših mladih medicinskih radnika mora biti spriječen!