Šest godina nepravde Okupljanje u sjećanje na štrajk glađu radnica Kamenskog

Bivše radnice Kamenskog, danas okupljene u udrugu Otvoreno Kamensko, jučerašnjim su okupljanjem podsjetile javnost na svoj štrajk glađu u koji su stupile prije točno šest godina radi neisplate plaća. Dok su se ostali potraživači u međuvremenu namirili, radnice do danas nisu dobile svoje zaostale plaće, ali od borbe ne odustaju.

Povodom šeste obljetnice štrajka glađu, jučer su se u Parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu okupile bivše radnice tvornice Kamensko kako bi javnost upozorile da ni nakon šest godina nisu dobile svoje zaslužene plaće i otpremnine. Predsjednica udruge Otvoreno Kamensko Đurđa Grozaj današnji datum smatra simbolom radničke borbe koja nikada ne smije zamrijeti.

“Danas je šesta godišnjica od našeg štrajka glađu na koji smo bile prisiljene jer smo sedam mjeseci radile bez plaće, na što nitko nije reagirao. Još uvijek, nakon šest godina, čekamo naših pet plaća i otpremnine, u međuvremenu smo se kao udruga obratili svim ministarstvima, ali su oni govorili da se ne smiju miješati u rad suda. Mi sigurno nećemo odustati, ako treba, ovdje će biti naše groblje. Praksa neisplate plaća mora se početi mijenjati, to je postalo normalno u našem društvu. Današnjim primjerom svjedočimo da smo daleko od pravde i prava”, rekla je Grozaj.

426 radnica Kamenskog još uvijek nije dobilo svoje zaostale plaće. Također, dok su radile, posljednje tri i pol godine im se nije uplaćivalo mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Tada nitko nije reagirao. Radnice nisu pale u očaj, već su 2011. odlučile osnovati udrugu Otvoreno Kamensko s ciljem organizirane borbe za potraživanja. Osim toga, smislile su i program preživljavanja, te su pokrenule proizvodnju u radionici koju smo posjetili u travnju. Na šivaćim strojevima je trenutno zaposleno šest radnica kojima je egzistencijalna situacija bila najteža, dvije radnice koje su na stručnom osposobljavanju, te dvije radnice zaposlene u Ikei gdje također imaju radionicu.

Potporu radnicama došla je iskazati Rada Borić iz Centra za ženske studije koja je upozorila na nedostatak solidarnosti.

“Podržavamo ih na način na koje možemo. Danas smo trebali otići pred izgrađene stanove u kojima radnice imaju svog udjela. Partner Banka se naplatila prije vremena, ali radnice nisu. Sljedeća akcija bi trebala biti da žene dođu i usele se u svoje stanove. Nedostaje nam solidarne revolucije, bez solidarnosti nema revolucije”, kazala je.

Kad god smo nešto pokušavali, bilo s obustavom rada, bilo sa štrajkom glađu, govorili su nam da kršimo zakon i da to ne radimo. Prije štrajka glađu, Krešimir Sever nas je također upozoravao da to ne činimo. Sindikalni povjerenik TOKG-a Željko Šegina nije bio pripremljen, nije nudio nikakva riješenja

Na događaj su stigli i članovi Inicijative za Radničku partiju Hrvatske koji u borbi radnica Kamenskog prepoznaju radničku upornost, ali i neke nedostatke koji danas moraju služiti kao primjer svim radnicima koji bi se mogli naći u sličnoj situaciji. Naime, radnice tih sudbonosnih dana nisu ostale u tvornici, već su je napustile pod prijetnjama i fizičkim izbacivanjem od strane zaštitara, a prijeko potrebnu potporu sindikata tada nisu imale.

“Trebalo je natjerati sindikat da radi za vas, a ne protiv vas! Vaše iskustvo koristi i koristit će drugim radnicima koji se danas nalaze u istim problemima u kojima ste se vi našle prije šest godina. Ono će im pomoći da odmah poduzmu one korake, da realiziraju ona rješenja do kojih ste vi došle nakon teške i mukotrpne borbe. I to je vaša zasluga. Svojom borbom ojačale ste druge radnike i radnice, naoružale ih voljom i željom da se nastave boriti za svoja prava”, stoji u letku inicijative.

U kriminalno uništavanje Kamenskog svojedobno je bio uključen čitav državni vrh, te državne institucije poput Trgovačkog suda ili Porezne uprave. Osim njih, negativnu ulogu odigrao je i Sindikat tekstila, obuće, kože i gume (TOKG) čiji je sindikalni povjerenik tada na razne načine obeshrabrivao i zastrašivao radnice, vjeruju u dosluhu s poslodavcem.

“Kad god smo nešto pokušavali, bilo s obustavom rada, bilo sa štrajkom glađu, govorili su nam da kršimo zakon i da to ne radimo. Prije štrajka glađu, Krešimir Sever nas je također upozoravao da to ne činimo. Sindikalni povjerenik TOKG-a Željko Šegina nije bio pripremljen, nije nudio nikakva rješenja. Oni su nas trebali usmjeravati i educirati, mi smo im 30 godina plaćali članarinu. Mislimo da su radili u dogovoru s upravom”, prisjeća se Grozaj.

Ako uzmemo u obzir i TOKG-ovo nedavno katastrofalno postupanje na primjeru Inkopa, sve je očiglednije kako je ovaj sindikat iznimno štetan i nesposoban.

Slučaj radnica Kamenskog ukazuje na klasnu narav hrvatske države budući da su sve institucije – od vrha prema dolje- ustrojene direktno protiv interesa rada. Svojim umreženim djelovanjem, na silu su uništili proizvodnju, bacili radnice na ulicu, te naposljetku spekulacijama zemljište prodali za mizernih 24 milijuna kuna dioničarskom društvu Radnik d.d., čiji je najveći pojedinačni vlasnik redoviti donator HDZ-a.

Iskustvo i upornost članica udruge Otvoreno Kamensko mora biti poticaj drugim radnicama i radnicima da na vrijeme izvrše pritisak na sindikat, te da ne dozvole sličan scenarij sa vlastitim poduzećem. Budući da borba za potraživanja nije gotova, radnicama Kamenskog je svakako potrebna šira radnička i društvena podrška.