Štrajk u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) koji je trebao početi 12. prosinca Županijski sud u Zagrebu proglasio je nezakonitim. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom sindikata TEHNOS, Denisom Getom i pokušali saznati koje aktivnosti sindikat planira provoditi nakon odluke o zabrani štrajka. Zanimalo nas je i to da li borbeni, uglavnom manjinski sindikati mogu provesti uspješan štrajk unatoč ograničenjima koja im nameću antiradnički zakoni.

Tko je vlasnik HOPS-a? Kojom se djelatnošću bavi HOPS?

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. (HOPS) je vlasnik visokonaponske elektroenergetske prijenosne mreže (400, 220 i 110 kV). HOPS-ova djelatnost je vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnja prijenosne mreže.

Da li HOPS i danas djeluje u sustavu HEP grupe?

HOPS je dio poslovnog sustava HEP grupe, odnosno HEP d.d. je stopostotni vlasnik HOPS-a. Sukladno direktivama EU-a, HOPS već desetak godina djeluje kao neovisno poduzeće, koje mora biti strogo razgraničeno od matičnog HEP-a d.d. kako bi se osigurao ravnopravan pristup prijenosnom sustavu za sve tržišne sudionike. Tako su HEP i HOPS danas razdvojeni u svim segmentima, fizički, informatički, ugovorno s vanjskim dobavljačima, ekonomski, pravno… Pa tako i različitim kolektivnim ugovorima.

Koliko HOPS ima zaposlenih? Da li znate koliko je radnika u HOPS-u sindikalno organizirano?

HOPS ima skoro 1200 zaposlenih, od kojih je 60 posto sindikalno organizirano.

S kojim je obrazloženjem Županijski sud u Zagrebu najavljeni štrajk proglasio nezakonitim?

Sud je ocijenio kako je članak 26. Zakona o reprezentativnosti mjerodavniji od prava na sindikalno organiziranje i štrajk kao temeljnih sloboda i prava čovjeka zajamčenih međunarodnim aktima, konvencijama i poveljama, Ustavom RH i Zakonom o radu. Spomenuta odredba Zakona o reprezentativnosti određuje da kolektivni ugovor mogu potpisati samo sindikati koji imaju više od 50 posto od ukupno sindikalno organiziranih radnika. S obzirom na to da TEHNOS ne može samostalno potpisati kolektivni ugovor jer ima 30 posto sindikalnog članstva, sud je zaključio kako TEHNOS-u treba zabraniti štrajk zbog spora oko kolektivnog ugovora jer ga ionako ne može sam potpisati s poslodavcem.

Zabranjen štrajk u HOPS-u

Foto: Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a

Druga dva, reprezentativna sindikata okupljaju sedamdeset posto radnika. U kakvom ste odnosu s Hrvatskim elektrogospodarskim sindikatom (HES) i Nezavisnim sindikatom radnika HEP-a?

Druga dva sindikata ne okupljaju 70 posto radnika već 70 posto sindikalnog članstva. S obzirom na to da znatan broj radnika nije učlanjen u sindikate, ova dva sindikata zapravo predstavljaju samo 35 posto radnika HOPS-a. TEHNOS na razini HEP-a nema potrebnih 20 posto članstva za neometano sudjelovanje u kolektivnim pregovorima, već bi pregovarati mogao samo ako mu to priznaju ova dva sindikata. To se ne događa, odnosno ovi sindikati već 11 godina namjerno ne dopuštaju TEHNOS-u sudjelovanje u kolektivnim pregovorima u HEP-u.

Dakle, odnosi su takvi da se TEHNOS-u onemogućuje kolektivno pregovaranje koje je osnovna svrha sindikata, a svaka druga TEHNOS-ova inicijativa praćena je njihovom kontrakampanjom, pa su tako svoju ulogu odigrali i prilikom opstruiranja TEHNOS-ovog štrajka priloživši izjave svojih predsjednika kao dokazni materijal uz poslodavčevu tužbu za proglašenje štrajka nezakonitim.

Koji su bili zahtjevi TEHNOS-a u pregovorima za kolektivni ugovor?

TEHNOS-ov prijedlog kolektivnog ugovora je sveobuhvatni dokument s mnogo kvalitetnih odredbi, koje je poslodavac gotovo u potpunosti ignorirao, još od vremena prije ovih kolektivnih pregovora u HOPS-u. Minimalni uvjeti koje smo izdvojili su: povećanje vrijednosti boda odmah za 25 posto jer smo u zadnjih nekoliko godina najmanje toliko u zaostatku u odnosu na plaće u Hrvatskoj. Usklađivanje plaća s porastom troškova života kako bismo spriječili buduće obezvrjeđivanje plaća zbog utjecaja inflacije. Uvođenje cjelovitog sustava plaćanja otežanih uvjeta rada, temeljem odredbi Zakona o radu jer je sramotno da oni ne postoje u HEP grupi iako tisuće naših radnika rade u teškim ili otežanim uvjetima rada. Osmišljavanje sustava vrednovanja i jasnih kriterija za napredovanje radnika jer treba stati na kraj anarhičnom sustavu napredovanja gdje je jedini kriterij ekskluzivna volja direktora.

Smatrate li da je moguće kao manjinski sindikat organizirati štrajk s povoljnim ishodom?

Siguran sam u to jer je TEHNOS naših članova ponos. TEHNOS-ovo članstvo nije brojno no zauzima i kontrolira veliki broj ključnih radnih mjesta u vođenju i upravljanju cijelim elektroenergetskim sustavom Hrvatske. Ono što je još važnije, postoji veliki stupanj odlučnosti i jedinstvenosti za stupanje u štrajk.

Koje bi bile posljedice za Vaš sindikat i za članove ako bi sutra krenuli u „divlji” štrajk?

Mislim da posljedica ne bi bilo, upravo zbog spomenute odlučnosti i jedinstvenosti. Kada osjetite da imate dovoljan broj članova koji razmišljaju na način “svi za jednoga, jedan za sve”, nije bitno kakva je industrijska akcija. Poslodavac je u prednosti dok može pojedinačno zastrašivati radnike, no kada svi na istom radnom mjestu stanu pred njega i prekriže ruke – pozicija moći se mijenja! To i jeste bit svega, radničke snage i sindikalizma, to je ujedno i jedini mogući put do trajnog unapređenja prava. Unatoč tome, “divlji”, nezakoniti štrajk TEHNOS trenutno ne razmatra.

Mislite li da je ovogodišnji štrajk u zagrebačkom komunalcu, koji je Uprava Holdinga proglasila nezakonitim, dobar primjer kako se radnici mogu izboriti za veća materijalna prava i kada za štrajk ne postoji zakonska osnova?

Članovima TEHNOS-a upravo na tom primjeru objašnjavam snagu i važnost jedinstva u borbi za svoja prava. Bilo je dovoljno 200-300 jedinstvenih radnika Čistoće. Nitko se tada više ne brine kako se zove akcija i što piše u zakonu. A ta snaga je neograničena, samo ju radnici trebaju shvatiti i prihvatiti.

Koje aktivnosti planirate dalje, sad kada je štrajk zabranjen? Koji vam mehanizmi ostaju na raspolaganju, planirate li druge industrijske akcije?

Nije gotovo, tek je počelo! Žalbu na presudu već smo napisali. Idemo ako treba do Ustavnog suda, pa i do Međunarodnog suda za ljudska prava. Štrajk je jedno od temeljnih ljudskih prava i nećemo tek tako pristati da se ono uništava pozivanjem na sporedne akte poput Zakona o reprezentativnosti koji je najveće “kukavičje jaje” ubačeno među radničku klasu u Hrvatskoj, a sada je već potpuno sigurno – s ciljem potpunog uništenja pravog sindikalizma. Paralelno ćemo planirati i druge industrijske akcije jer jednostavno ne možemo prihvatiti trajno obezvrjeđivanje rada u HEP grupi. A da ne govorimo o upornim, sustavnim pokušajima financijskog i kadrovskog uništavanja cijelog poduzeća. Mogli bi štrajkati svaki dan zbog nekog drugog razloga jer ima ih pregršt.