Radnički problemi u ZET-u Tretman Grada i Holdinga prema poduzeću i radnicima ispod svake je razine

Kao najveća podružnica Zagrebačkog holdinga, ZET se danas nalazi u mnogim problemima. Neodržavanje infrastrukture, deficit radne snage, nezapošljavanje mladih kadrova, rad bez nove zaštitne opreme samo su neke od poteškoća koje muče radnike i ugrožavaju sigurnu budućnost poduzeća. Kako bismo dobili dubinski uvid u stanje u ZET-u, razgovarali smo s predsjednikom Sindikata Zagrebačkog holdinga-ZET Zagreb Draženom Jovićem.

Zagrebački električni tramvaj (ZET) najveće je gradsko poduzeće koje se od 1891. bavi javnim prijevozom putnika u glavnom i najvećem gradu u Hrvatskoj. Sa skoro 3700 radnika, poduzeće je danas u statusu podružnice Zagrebačkog holdinga, i nema pravne osobnosti, stoga ključne odluke oko poslovanja i sustava održavanja i planiranja donose Grad Zagreb i uprava Holdinga. U tako posloženom sustavu zadnjih godina gomila se sve više problema za radnike i čitavo poduzeće. U razgovoru s Draženom Jovićem, predsjednikom Sindikata Zagrebačkog holdinga-ZET Zagreb (SZH), saznali smo čitav niz poteškoća koje danas muče ZET i njegove radnike.

Foto RP: Dražen Jović

Dražen Jović u ZET-u radi od 1996., a predsjednik sindikata postao je u travnju 2014. Sam sindikat postoji od 1990. kada se zvao Sindikat zaposlenika ZET-a, i danas je jedan od najbrojnijih sindikata sa članstvom koje djeluje u Zagrebačkom holdingu s preko 1200 članova koje uglavnom čine ZET-ovi radnici, ali ima i radnika iz drugih podružnica što pokazuje njegovu otvorenost.

Jedan od glavnih problema u poduzeću predstavlja nemar Grada i Holdinga prema infrastrukturi i objektima. Bez volje za ulaganjem u održavanje i sanaciju, velika ZET-ova spremišta i hangari nalaze se u derutnom stanju, pri čemu su radnici primorani raditi na nedostojim radnim mjestima.

“Naš sindikat već godinama upozorava na neodrživo stanje naših objekata. Infrastruktura ZET-a je i po 70 godina stara, i ozbiljno zapuštena. Spremišta prokišnjavaju, imamo problema s oborinskim vodama, radna mjesta znaju biti potopljena, pa se posao mora obustaviti radi sigurnosti radnika. Opada žbuka, u hangarima golubovi rade gnijezda, postoji mogućnost eventualne zaraze. Recimo, u tramvajskom servisu na Trešnjevci postoje šupljine na krovnoj konstrukciji u kojima su se golubovi zalegli, i njihov izmet pada dolje po radnim mjestima. Osim toga, tehnologija, strojevi i alati su zastarjeli, radnici rade u staroj odjeći, često im nova zaštitna odjeća nije osigurana”, kaže Jović.

Zbog hijerarhijskih razina odlučivanja uprava ZET-a nije u stanju sama riješiti ovakve probleme, već bi to trebali raditi Holding i Grad. Sindikat je pisao svim instancama, ali problem zasad nije riješen.

“O stanju objekata smo obavijestili upravu ZET-a, Holdinga, ured gradonačelnika i nitko ne može reći da nije upoznat sa stanjem. Neulaganje je dovelo do ove situacije. Umjesto da se saniraju krovišta, događaju se obustave rada. Mislim da to nije nikome u interesu. Imamo pismeno obećanje uprave ZET-a da će se ovaj problem riješiti do kraja jeseni. Vidjet ćemo. Ako se ništa ne poduzme, zvat ćemo inspekciju i netko će morati odgovarati”, upozorava Jović.

Imamo veliki problem s nedostatkom radne snage na svim razinama. Zadnjih godina imamo problema s pomanjkanjem vozača autobusa i tramvaja što dovodi do njihovog kroničnog umora i povećanog bolovanja. Također, fali nam i električara, bravara, čistačica, referenata, zaštitara, ali i više stručne spreme. Broj radnika je u zadnjih 20 godina umanjen za skoro 2400 ljudi, a grad se širi

Osim održavanja infrastrukture, veliki problem ZET-a je i deficit radne snage. U zadnjih 20 godina tako rapidno pada broj radnika, a raste opseg posla. U ZET-u je sredinom 1990-ih bilo otprilike 6000 radnika, a danas ih je oko 3700. U međuvremenu su probijene dvije nove tramvajske linije (Prečko i Dubec) te je otvoreno mnoštvo novih autobusnih. Iako bi to podrazumijevalo nova radna mjesta (vozači, serviseri), događa se suprotno. Razvoj javnog gradskog prometa u Zagrebu odvija se preko leđa sve manjeg broja radnika.

“Imamo veliki problem s nedostatkom radne snage na svim razinama. Zadnjih godina imamo problema s pomanjkanjem vozača autobusa i tramvaja što dovodi do njihovog kroničnog umora i povećanog bolovanja. Također, fali nam i električara, bravara, čistačica, referenata, zaštitara, ali i više stručne spreme. Broj radnika je u zadnjih 20 godina umanjen za skoro 2400 ljudi, a grad se širi”, kaže Jović.

Zabrinjava i dobna struktura jer se ne vodi računa o zapošljavanju mladih. Nedostatak zapošljavanja mladih posebno je izražen u specijalnim zanimanjima koja se ne mogu naučiti u školi, već zahtjevaju transfer znanja u samom poduzeću.

“Zaštrašujuća je dobna struktura u ZET-u, velik je broj ljudi koji imaju preko 50 godina. Nemaju na koga prenijeti svoje znanje. U ZET-u postoje posebna zanimanja poput električara na liniji, tj. radnika koji popravlja tramvaj ako se pokvari tijekom vožnje. Takvog radnika ne možete naći na burzi, ne postoji škola za to, već prvo u ZET-u mora proći kroz edukaciju i obučavanje. Kod nas su to uglavnom stariji radnici, i teoretski, da oni odu u penziju, više nitko ne bi to znao raditi. Takvih poslova u ZET-u ima još”, objašnjava nam Jović.

Iako ne u mjeri kao neke druge podružnice, i ZET ima problema s agencijskim radom, na području čišćenja voznog parka.

“U ZET-u se agencijski radnici nalaze na mjestima čišćenja tramvaja, pojavili su se prije dvije-tri godine. Poslodavac je izigrao zakon jer znamo da je agencijski rad predviđen za privremene poslove, a čišćenje tramvaja je posao od 365 dana u godini. Ne znamo točan broj tih radnica. Agencijsko iskorištvanje radnika gore je od modernog robovlasničkog sustava, to je dno dna iskorištavanja radnika”, smatra Jović, stoga je i prihvatio poziv na okrugli stol o agencijskom radu.

Jovićev sindikat na tjednoj razini izdaje bilten u tiskanom i internetskom izdanju, kako bi radnike i javnost upoznao s aktualnim problemima. U broju od 22. srpnja se pisalo o problemima preuzimača tramvaja.

“Preuzimači tramvaja su bivši vozači, to su invalidi rada koji su uslijed bolesti ostali bez profesionalne kategorije. Oni preuzimaju tramvaje, pregledavaju vozilo i dokumentaciju. U spremištu u Dubravi rade u plastičnom kontejneru bez klime, preko ljeta na 35-40 stupnjeva, na užarenom asfaltu, nekoliko stotina metara od prvog wc-a ili dućana. Od 22. srpnja nisam dobio povratnu informaciju, jučer mi je voditeljica podružnice dala riječ da će to biti riješeno. Nažalost, poslodavac je u društvu danas izgubio humanost. Koji bi šef ili direktor radio na radnom mjestu gdje su mu pitka voda ili wc udaljeni pola kilometra”, pita se.

Osim preuzimača tramvaja, težak je rad i električarima koji popravljaju nove niskopodne tramvaje budući da rade u starim kanalima prilagođenima starim visokopodnim tramvajima. Kad u takav stari kanal uđe novi tramvaj, radnik mora biti sagnut i skvrčen, u izrazito neprirodnom tjelesnom položaju. Odgovorni još uvijek nisu napravili nove kanale pa je većina novih tramvaja i dalje na održavanju u Končaru. Također, ne ulaže se ni u tehnologiju pa je teže pronaći kvar na tramvaju. Konačno, radi ušteda kao službenog argumenta, ispravan novi tramvaj stoji u garaži jer se Končarevo održavanje naplaćuje po kilometru.

Sljedeći značajan problem predstavlja javna nabava zbog koje radnicima nije osigurana adekvatna oprema i zaštita na radu. Uzrok problema opet se nalazi u sistemu.

“ZET-ova služba nabave sama uredno obavlja svoj posao što se tiče javne nabave, ali problem nastaje pri samom postupku provođenja, zapne na relaciji Holding-Grad. Uglavnom se radi o službenoj odjeći – zaštitne cipele, rukavice, odjela, naočale. Radnici ne dobivaju na vrijeme novu odjeću, rade u poderanim cipelama ili kupuju sami nove. U području čišćenja imamo problema sa nedostatkom sredstava za čišćenje, metlama, krpama, deterdžentima. Događa se i da se sami putnici žale na čistoću tramvaja i autobusa”, kaže nam Jović.

Svi nagomilani problemi koje smo u tekstu nabrojali i objasnili zapravo su posljedica lošeg sustava upravljanja.

“U ovakvom sustavu, gdje ZET nema pravnu osobnost, nema jasnog cilja i strategije. ZET je zatvoreni sustav koji traži stalna ulaganja i transfer znanja. Nitko ne može ZET bolje voditi od samih radnika. Svake godine je sve gore, a ZET je žila kucavica grada, najveća podružnica, najzahtjevnija za voditi. Smatram da je ovaj sustav savršeno organizirani kaos, ništa nije slučajno napravljeno”, kaže.

U ovakvom sustavu, gdje ZET nema pravnu osobnost, nema jasnog cilja i strategije. ZET je zatvoreni sustav koji traži stalna ulaganja i transfer znanja. Nitko ne može ZET bolje voditi od samih radnika. Svake godine sve je gore, a ZET je žila kucavica grada, najveća podružnica, najzahtjevnija za voditi. Smatram da je ovaj sustav savršeno organizirani kaos, ništa nije slučajno napravljeno

Vrhunac bezobrazluka uprava Holdinga pokazala je ove godine kada su naprasno i jednostrano ukinuli Temeljni kolektivni ugovor (TKU) iz 2002. koji je radnicima Holdinga jamčio određenu razinu prava. Sindikat je brzo reagirao na ovu sramotnu odluku.

“Temeljni kolektivni ugovor iz 2002. je utemeljio upravo naš sindikat, tada još pod drugim imenom. U tom ugovoru stoje točni uvjeti pod kojima se on može otkazati, u članku 185. jasno piše da kolektivni ugovor vrijedi do potpisivanja novog. Uprava Holdinga nam je na sastanku 18.12.2015. htjela ponuditi ‘moderni pročišćeni ugovor’ u kojem se navodno neće dirati ranija prava, članica uprave Danijela Franić rekla je da nema razloga za sumnju. Na tom sastanku nismo dobili nikakav nacrt, ali smo nekoliko dana kasnije dobili nacrt u kojem je bio jednostrani pokušaj ukidanja božićnice i regresa. Mi smo to odbili. Uprava je s vremenom počela osporavati pregovarački odbor sindikata, da bi putem medija jednostrano otkazali Temeljni kolektivni ugovor 27. travnja, a nama su odluku službeno poslali tek 2. svibnja. U suradnji sa sindikatom Čistoća Zagreb i Nezavisnim sindikatom radnika Zagrebparkinga 12. svibnja smo Općinskom radnom sudu podnijeli tužbu. Ročište još nije zakazano, od suda očekujemo poništenje tog skandaloznog jednostranog otkazivanja”, kaže Jović i dodaje još neke važne argumente.

“Radnici su se unazad sedam-osam godina odrekli milijardu i pol kuna. Holding se 2006. zadužio na londonskoj burzi na temelju obveznica, i radnici su dali skoro 60 posto od ukupnog duga svojim odricanjima. Holding je prošlu godinu završio u plusu, govore o oporavku gospodarstva, imamo manje zaposlenih nego prije. Ne postoji nijedan relevantan razlog zašto bi se jednostrano ukinuo TKU”, smatra.

Jovićev sindikat poduzeo je sve korake. Podigao je tužbu na temelju jasnih ugovornih odredbi i članaka koji pokazuju da uprava Holdinga nije smjela jednostrano postupati svojim otkazivanjem. Međutim, ako to ne prođe, spremni su na izlazak na ulicu i paralizu javnog gradskog prometa.

“Prekidom kolektivnog ugovora prekida se socijalni mir. Mi smo pokrenuli tužbu. Ukoliko uprava Holdinga uz odobrenje Grada donese novi kolektivni ugovor koji će drastično smanjiti prava radnika, mi ćemo organizirati obustavu prometa, te naći partnere i u drugim podružnicama. To je posao sindikata, to će se i napraviti”, upozorava za kraj Jović.

Iako je u ime vlastite stranke nakalemio rad i solidarnost, na primjeru tretmana radnika u Zagrebačkom holdingu jasno je kako je gradonačelnik Milan Bandić najobičniji populist. Ustrojio je gradski sustav u kojem radnici i poduzeća nemaju nikakvu moć odlučivanja, već slijepo provode odluke institucija koje ne brinu o uvjetima rada i budućnosti samih poduzeća. U kapitalističkom sistemu nijedna institucija ne djeluje u interesu radništva pa tako sud već tri mjeseca šuti i odugovlači na sindikalnu tužbu protiv jednostranog ukidanja TKU-a u Holdingu. Dakako, ishod spora još ne možemo znati, ali radnici i sindikati moraju svejedno poraditi na još masovnijem povezivanju budući da je uprava očito krenula u napad. Ukoliko na koncu gradske vlasti uz pomoć sudstva uspiju prevariti i osiromašiti radnike putem nove verzije kolektivnog ugovora koja bi im smanjila ranija prava, radikalizacija strategije u vidu štrajka i obustave prometa postaje prosti imperativ u radničkoj borbi.