Pitanje organizacije vozača Ubera Prijedlog prema pokretanju udruge

Budući da Uber predstavlja novi i složeniji oblik radnog odnosa, složenije je i pitanje organizacije samih vozača. Radi objektivnih okolnosti, sindikalno organiziranje je gotovo onemogućeno, što vodi prema ideji pokretanja udruge vozača Ubera. Ova udruga formalno ne bi bila sindikat, ali bi de facto služila kao sindikat u pogledu okupljanja vozača, određivanja ciljeva i taktike borbe.

Dana 16. kolovoza na portalu smo objavili tekst o štrajku vozača Ubera, a potom ga i podijelili u jednoj Facebook grupi gdje se okupljaju sami vozači. U toj grupi stigla je i jedna primjedba na tekst, koju ovdje citiramo:

Iako u tekstu nismo pisali o sindikalnom organiziranju protiv Ubera, ovu kritiku uvažavamo jer je ukazala na složenost organizacijskog problema. Stoga ćemo se u tekstu pred nama ukratko baviti pitanjem organizacije vozača Ubera, koje u prethodnom tekstu nije bilo dovoljno razrađeno. Budući da se u njemu o sindikalnom organiziranju govorilo suviše neodređeno, svrha teksta pred nama jest iznošenje našeg prijedloga i doprinosa raspravi koja se već neko vrijeme vodi među dijelom vozača Ubera – kako se organizirati?

Udruga vozača Ubera

Uber doista predstavlja novi, složeniji oblik radnog odnosa. Znamo da sam Uber nije neposredni poslodavac nikome. Uber je mobilna aplikacija koja spaja korisnika s vozačem, odnosno tvrtka koja je u vlasništvu te aplikacije i koja od svake vožnje ubire 25 posto provizije. Kao što smo naveli u zadnjem tekstu, unutar Ubera imamo (krupne/srednje/sitne) poduzetnike, samozaposlene obrtnike i radnike. Osim samozaposlenih koji su poslodavci sami sebi, najveći poslodavci su dakle poduzetnici, tzv. Uber partneri, ali smo saznali da krupni poduzetnici, koji zapošljavaju oko 2000 vozača, svako malo otvaraju i zatvaraju firme radi izbjegavanja sustava PDV-a. Samim time, sindikalno organiziranje je i tu otežano jer radnicima za efikasnu sindikalnu borbu treba stalna adresa poslodavca.

To nas vodi jednom drukčijem obliku organizacije – udruzi vozača Ubera. Formalno gledano, ova udruga ne bi bila sindikat, ali bi de facto služila kao sindikat u pogledu okupljanja i povezivanja vozača Ubera, razvijanja efikasne strategije borbe, određivanja ciljeva i zahtjeva. Ideju udruge neki radnici iznijeli su još prošle godine, ali je na tome i ostalo radi slabog odaziva. Međutim, vozači su putem Facebook i WhatsApp grupa ove godine uspjeli organizirati osmosatni štrajk i iznijeti svoje probleme u medije – to nije mala stvar! Ovogodišnji štrajk bi ipak trebao vozačima biti vjetar u leđa, poticaj prema daljnjem organiziranju.

Da ne bi ostalo samo na prijedlogu udruge, navest ćemo nekoliko ideja koje bi vozači trebali uzeti u obzir:

1. DVIJE RAZINE ČLANSTVA

Član udruge može postati svaki vozač Ubera, ali se članstvo mora podijeliti na dvije razine – aktivne članove i simpatizere. Zašto dvije razine? Znamo da se u radu udruge neće podjednako angažirati svi vozači, ali to ne bi trebalo pokolebati i obeshrabriti jezgru vozača koja pokreće udrugu. U radničkim borbama generalno uvijek postoji nekolicina inicijatora, nikada brojka nije masovna na samom početku – do toga treba doći. Znamo da početno nezadovoljstvo među većinom vozača Ubera (pogotovo radnika i samozaposlenih obrtnika) svakako postoji, a sada je vrijeme da se to nezadovoljstvo organizacijski oblikuje i kanalizira.

Aktivni članovi su oni koji dolaze na sastanke i sudjeluju u raspravama, nakon kojih se demokratskim putem dolazi do odluka. Drugim riječima, to su članovi s punim pravom glasa u svakom pitanju. Simpatizeri su vozači koji nemaju vremena ili interesa da dolaze na sastanke i sudjeluju u raspravama, ali podržavaju rad i postojanje udruge, te su spremni odazvati se dogovorenim akcijama udruge kojima se vrši pritisak na Uber i državu (npr. prosvjed, štrajk, blokada). Kao i aktivni članovi, i oni udrugu podržavaju financijski, ali ne sudjeluju u raspravama na sastancima. Ovakvom podjelom članstva na samom početku inicijatori nemaju brigu oko početne brojnosti na sastancima, a simpatizeri nemaju obaveze koje neće moći ispuniti.

Član udruge može postati i poduzetnik, ali poduzetnici ne smiju voditi glavnu riječ u udruzi. Ako krupni ili srednji poduzetnici požele ući u udrugu – slobodno, ali ne smiju određivati ciljeve i taktiku.

2. VAŽNOST RUKOVODSTVA RADNIKA I SAMOZAPOSLENIH

Radi temeljne efikasnosti, udruga mora imati predsjedništvo, tj. formalno i odgovorno rukovodeće tijelo u koje se biraju određeni ljudi, na određeni period. Za člana predsjedništva može se kandidirati bilo koji aktivni član iz redova radnika ili samozaposlenih. Radi osiguranja od birokratizacije ili još gorih oblika pronevjera, u statutu mora postojati i mehanizam smjene svakog člana predsjedništva ukoliko se utvrdi da je radio kontra ranije donesene strategije. Također, stanje financija mora biti transparentno i vidljivo svim članovima, ne samo aktivnima.

Udruga svakako treba djelovati na principu slobodne rasprave i kritike, a odluke se moraju donositi demokratski i transparentno – sa zapisnikom koji je vidljiv svim članovima. To je važno kako bi se spriječila bilo kakva zloporaba ili nesporazum.

Nadalje, član udruge može postati i poduzetnik, ali poduzetnici ne smiju voditi glavnu riječ u udruzi. Ako krupni ili srednji poduzetnici požele ući u udrugu – slobodno, ali ne smiju oni postavljati ciljeve, provoditi odluke, usmjeravati taktiku. Predsjedništvo udruge mora dolaziti iz redova radnika ili samozaposlenih obrtnika. Ciljevi se mogu podijeliti na neposredne, kratkoročne (pr. zahtjevi iznijeti prilikom osmosatnog štrajka) i dugoročne (generalni plan uređenja sustava vožnje preko aplikacija).

Udruga svakako treba imati i koordinatora koji će komunicirati s medijima, kao što su u radničkim stožerima Predrag Sekulić (Rafinerija Sisak) i Samir Hadžić (Uljanik). To je osoba koja je ujedno i član predsjedništva, za koju sami članovi procjene da ima najbolje sposobnosti za medijski nastup.

Smjer kojim bi udruga trebala poći svakako jest i povezivanje s drugim radnicima. Znamo da su prometni radnici nedavno održali štrajk i prosvjed upozorenja, te da za 9. rujna najavljuju generalni štrajk. To je već dobra prilika vozačima Ubera da ih podrže, priključe se, upoznaju, čuju pokoji savjet od strane jako dobro organiziranih prometnih radnika – oni imaju udrugu SVPR koja okuplja mnoštvo sindikata.

Kao što smo naveli i u zadnjem tekstu, budućnost poslovanja Ubera sasvim je neizvjesna. Prema posljednjim kvartalnim izvješćima, tvrtka je u gubitku za čak 5,2 milijarde dolara. Međutim, spajanje korisnika sa vozačem preko mobilne aplikacije zasigurno predstavlja tehnološki model koji je nezaustavljiv. Kako bi se što bolje pripremili za budućnost vozači Ubera preko udruge mogu unaprijed početi razmišljati o načinu poslovanja koji smatraju najboljim po same radnike i samozaposlene.