Prosječna dob za starosnu mirovinu na razini EU-a 2020. godine bila je 64,3 godine za muškarce i 63,5 godina za žene. U većini zemalja dobna granica je 65 godina i više. Međutim, sve više država u Europi prati trend povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da će se dob za starosnu mirovinu do 2060. u prosjeku povećati za dvije godine. Tako bi u EU muškarci prosječno sa 66,1 godinom stekli pravo na punu mirovinu, dok bi za žene ta dob bila 65,9 godina. Pojedini ekonomisti i investitori idu čak i dalje, predviđajući 75 godina kao dobnu granicu za mirovinu, s obzirom na to da „su ljudi sada zdraviji i aktivniji u kasnijim godinama života“, a i „politike i naknade koje su nekada bile namijenjene podršci umirovljenicima više nisu u skladu s potrebama i stvarnošću suvremenog svijeta“.

Povećavanjem dobne granice, EU želi smanjiti opterećenje na mirovinski sustav, zadržavajući starije radnike dulje na tržištu rada. No uzevši u obzir povećanje troškova života i produljenje životnog vijeka (sa 67 na 73 godine u razdoblju od 2000. do 2019.; globalni prosjek), čak i ako dočekaju mirovinu, umirovljenici su prisiljeni raditi. Ipak, kao što ćemo ubrzo vidjeti, idilične prikaze preplanulih njemačkih umirovljenika – ranom zorom beru jabuke u nečijem voćnjaku, popodne u bijelim puloverima, s unucima i zlatnim retriverom, trčkaraju parkom loveći frizbi, a navečer, poslije partije squasha, pred kaminom pijuckaju rosé– naši umirovljenici mogu gledati samo u reklamnim spotovima predizborne kampanje.

U ukupnom broju zaposlenih u EU, udio osoba starijih od 55 godina povećao se s 11,9 posto na 20,2 posto u razdoblju od 2004. do 2019. godine. Kao što možemo vidjeti na grafičkom prikazu na slici 1., taj udio je kontinuirano rastao u navedenom razdoblju i danas čini petinu ukupne radne snage.

Slika 1. Udio starijih osoba među zaposlenima, po dobnim skupinama (EU)

Vidimo da je broj zaposlenih podjednako brzo rastao u svim dobnim skupinama iznad 55 godina. Udio u ukupnom broju zaposlenih najviše je porastao u dobnoj skupini od 60 do 64 godine, gdje se više nego udvostručio.

Prema Eurostatu, stopa zaposlenosti u EU u dobnoj skupini od 55 do 64 godine viša je nego u cijeloj populaciji osoba starijih od 15 godina. Na slici 2. vidljivo je da je do ove promjene došlo oko 2015. godine i da stopa zaposlenosti starijih osoba raste značajno brže od stope zaposlenosti cjelokupne odrasle populacije.

Slika 2. Stopa zaposlenosti, po spolu i dobnim skupinama (EU)

Sve je više i osoba starijih od 65 godina koje još uvijek rade. Na razini EU-a 2019. godine oko 8 posto muškaraca ove dobne skupine bilo je zaposleno, dvostruko više nego žena iste dobi. Najveću stopu zaposlenosti muškaraca starijih od 65 godina bilježila je Irska (17,3 posto).

Polovica zaposlenih starijih od 65 zaposlena je na pola radnog vremena. Ako pogledamo domaće zakonodavstvo, jasno je zašto je takva situacija – umirovljenici imaju pravo na punu mirovinu ako rade do 20 sati tjedno. Uz to, u Hrvatskoj je, kako smo već pisali, od 1. travnja 2023. dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret HZZO-a pomaknuta sa 65 na 70 godina, što poslodavcima ide u prilog i potiče ih na zapošljavanje umirovljenika pošto trošak bolovanja više nije isključivo na njihov račun.

Hrvatska je zapošljavanje umirovljenika zakonski omogućila od 2014. godine, i to prvo za korisnike starosnih mirovina, zatim za prijevremene umirovljenike te povlaštene kategorije umirovljenika, a na kraju i za korisnike obiteljskih mirovina. Broj zaposlenih umirovljenika u Hrvatskoj, kao i u ostatku EU-a, raste iz godine u godinu; procjenjuje se da ih je trenutno više od 30 000 (prijavljenih). Mada liberalni mediji i kapitalisti svesrdno pozdravljaju relaksaciju zakonske regulative po pitanju umirovljeničkog rada, treba imati na umu da neki naši umirovljenici već imaju manje-više stalan posao na nepuno radno vrijeme – skupljaju boce po kontejnerima! Iako je to godinama značajan, premda pomalo nesiguran, izvor prihoda za dobar dio umirovljenika, ne ulazi ni u kakve službene statistike.

Pogledajmo sada kakva je struktura radnih mjesta na kojima su najčešće zaposleni umirovljenici, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Na slici 3. prikazani su udjeli zaposlenih umirovljenika po različitim sektorima privrede na razini EU-a u razdoblju od 2007. do 2019. godine. Najveći udio zaposlenih umirovljenika i dalje radi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, ali njihov broj u tom sektoru ubrzano se smanjuje. Trgovački i automehaničarski poslovi slijede s drugim najvećim udjelom zaposlenih umirovljenika, a najbrži rast broja radnika umirovljenika vidimo u sektoru obrazovanja i zdravstva i socijalne skrbi.

Slika 3. Zaposlenost osoba starijih od 65 godina, po gospodarskim djelatnostima (EU)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj se umirovljenici najčešće zapošljavaju na poslovima prodavača, čistača, dostavljača, zaštitara, kuhara i konobara. Za razliku od EU-a, ovdje se pretežno radi o fizički zahtjevnim poslovima, a nerijetko viđamo umirovljenike i na baušteli. Jedan Eurostatov podatak kaže da stariji radnici rjeđe imaju ozljede na radu, ali su one češće ozbiljne ili čak fatalne.

Umirovljenici se uglavnom odlučuju na rad kako bi poboljšali svoju financijsku situaciju, s obzirom na to da od mirovine jedva preživljavaju. Samo nešto manje od trećine zaposlenih umirovljenika na razini EU-a kao razlog za nastavak rada u mirovini navodi nefinancijske uzroke, npr. zadovoljstvo poslom. Situacija kod nas puno je gora, sudeći po podacima Eurostata. U Hrvatskoj je udio kućanstava u kojima živi barem jedan umirovljenik, i koja si ne mogu priuštiti izvanredne troškove, dva do tri puta veći od prosjeka EU-a. Više od trećine umirovljenika živi u riziku od siromaštva. Ako su uz to i samci, stopa rizika od siromaštva iznosi čak 60 posto.

Vezano za kvalitetu života, slika 4. prikazuje sudjelovanje umirovljenika u kulturnim ili sportskim događajima, kao što su odlasci u kazalište, muzej, kino ili na utakmicu. Vidimo da smo uvjerljivo na začelju Europske unije, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, a vrlo je slično i u ostalim statističkim pokazateljima, poput sudjelovanja u obrazovnim, umjetničkim ili turističkim aktivnostima. Zvuči poznato? Sve navedeno neraskidivo je povezano sa životnim standardom pa podsjetimo ovdje da je u RH prosječna mirovina više nego upola manja od prosječne plaće.

Slika 4. Udio osoba starih 65-74 godine koji sudjeluju u kulturnim ili sportskim događajima, EU, 2015.

Spomenimo na kraju da smo u kategoriji očekivanog vremena provedenog u mirovini također – u poznatom društvu, doduše – na dnu EU-a. Podaci su neumoljivi: živimo kraće i lošije od većine Europe. Mnogi umirovljenici će u ovom sistemu ostatak života jedva preživljavati. Ako su slučajno u stanju raditi, Wolt ili Konzum će im rado pružiti priliku. Na pola radnog vremena. Na koliko dugo? Do groba.