Okrugli stol o zaštitarstvu Tema okruglog stola bila je Zakon o privatnoj zaštiti

Na okruglom stolu u organizaciji Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) održanog povodom Dana zaštitara sudionici su upozorili na neke vrlo bitne probleme u zaštitarstvu – ogroman broj neplaćenih prekovremenih sati, mizerne plaće i dodaci na plaću, loši uvjeti rada, nedefiniranost radnih mjesta. Glavna tema okruglog stola bila je Zakon o privatnoj zaštiti koji je trenutno u izradi te se govorilo o njegovim prednostima i nedostacima.

Kao i prošle godine, Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) održao je jučer, 21. rujna 2018., okrugli stol povodom Dana zaštitara. Prije početka okruglog stola minutom šutnje iskazana je počast petorici zaštitara koji su poginuli na radnom mjestu od vatrenog oružja, četrdesetsedmorici zaštitara koji su umrli na radnom mjestu i dvanaestorici koji su počinili samoubojstvo u zadnjih 20 godina.

Tema okruglog stola bila je novi Zakon o privatnoj zaštiti čija izrada je u tijeku. Okruglom stolu prisustvovali su tajnik SZZD-a Nikola Sraka, predsjednica SZZD Matea Hušnjak, tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Boris Feis, predstavnik MUP-a Sandro Šegedin, Ivan Funčić i Vladimir Vrcić iz Hrvatskog ceha zaštitara te zaštitar i predsjednik udruge „Ujedinjeni hrvatski zaštitari“ Pave Kumarić. Hrvatska udruga poslodavaca nije se odazvala, a iz ureda predsjednice Grabar Kitarović stigla je isprika zbog spriječenosti.

Najprije smo čuli uvodne riječi sudionika. Prvi je govorio tajnik SSSH Boris Feis koji je naglasio kako je od ukupno 13 i pol tisuća zaštitara veliki broj otišao na rad izvan Hrvatske, zbog čega nedostaje radne snage. Uzrok odlasku zaštitara treba tražiti u lošim uvjetima: „zaštitari rade i po 350 sati mjesečno, u Zaštitarskim službama grada Zagreba nema ni najosnovnijih uvjeta, zaštitari moraju obavljati posao na kiši, na hladnoći“. Naglasio je da je izuzetno važno da se SZZD pokuša izboriti za bolje uvjete rada.

Nakon njega govorio je predstavnik MUP-a Sandro Šegedin. On je istaknuo kako je novim zakonom napravljena tranzicija te zaštitarstvo više neće biti uslužna nego sigurnosna djelatnost i kako je u izradi zakona nit vodilja bila sigurnost zaštitara.

Ivan Funčić iz Hrvatskog ceha zaštitara usporedio je cijenu rada u zaštitarstvu, koja je 2001. godine kad je počeo raditi u ovoj struci do danas ostala ista, s cijenama goriva koje su tada bile 3,5 kune za dizel i 4,5 kuna za benzin dok je danas cijena i jednog i drugog više od deset kuna. Rekao je da treba dići tržišnu cijenu rada i da je trenutna cijena od tridesetak kuna neprihvatljiva.

Zaštitar Pave Kumarić upozorio je da je situacija u zaštitarstvu, a pogotovo u tjelesnoj zaštiti na rubu kolapsa. 2001. je bio plaćen i prekovremeni rad, dodaci za rad noću i drugi dodaci na plaću čega danas više nema. Tajnik SZZD Nikola Sraka dodao je kako se danas ponegdje isplaćuju dodaci, ali mizerni, npr. dva posto za noćni rad, tri posto za rad praznikom.

Nakon uvodnog dijela uslijedila je rasprava o novom Zakonu o privatnoj zaštiti, provedena na temelju radnog teksta Zakona. Sandro Šegedin objasnio je neka tehnička pitanja oko izrade Zakona, pa potom rekao da Zakon i dalje zaštitarstvo smatra preventivom, no da se ukazala potreba da određeni dijelovi zaštite moraju biti povećani na viši nivo, stoga se predviđa specijalizacija dijela ljudi za situacije visokog rizika. Skupina najniža po ranku bila bi čuvari, potom zaštitari te specijalisti. Zakon također uvodi mogućnost da zaštitari sudjeluju u obavljanju transporta neke druge robe, u prijevozu preko granice i sl. Osim toga, MUP je uputio dopis Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u kojemu predlaže da se radnicima koji su u mirovini, a imaju fizičke mogućnosti za obavljanje posla, ne uskrati ta mogućnost.

U trenutno važećem Zakonu nema članka koji kaže da zaštitar ne može raditi ni na jednom mjestu osim zaštitarskog. To zaštitarske tvrtke koriste pa zaštitari rade i druge poslove – u Hitnoj službi u Heinzlovoj u Zagrebu zaštitar je dispečer vozila Hitne pomoći

Zaštitar Kumarić upozorio je da MUP nakon njegovog stradavanja 2016. (tad je propucan, a od smrti ga je spasila pancirka) nije uveo u zakon da je u novčarskoj instituciji obavezno nositi balistički prsluk – toliko o sigurnosti. Također je problematizirao obuku za specijaliste, jer se ne zna tko će moći tu obuku provoditi i da bi se moglo dogoditi da nestručni ljudi zarađuju na zaštitarima.

Nikola Sraka rekao je da prelazak iz uslužnih u sigurnosne djelatnosti, najavljen ovim zakonom, nosi i određene konsekvence, npr. policija će moći koristiti zaštitare i kao represivnu mjeru. Nadalje, zaštitari moraju biti upoznati s desetak zakona i još toliko podzakonskih akata, što je problematično zbog trenutne nedefiniranosti i stalnih mijenjanja radnih mjesta. Budući da poslodavci nerijetko šalju radnike jedan dan na jedno, drugi dan na drugo radno mjesto oni se nerijetko mogu zateći u situaciji da ne poznaju odgovarajući propis. Napomenuo je da MUP može pomoći po tom pitanju, npr. inzistiranjem da se mora definirati radno mjesto, jer je to također pitanje sigurnosti – po logici stvari ustanova će biti bolje čuvana ako ju čuva čovjek koji poznaje dobro i nju i propise koji je se tiču, a stalnom izmjenom može se raditi jedino stihijski. Šegedin se ogradio od ove Srakine opaske rekavši da MUP to ne može.

Problem vezan za izmjenu radnih mjesta jest da u trenutno važećem Zakonu nema članka (postojećeg u prijašnjem Zakonu) koji kaže da zaštitar ne može raditi ni na jednom mjestu osim zaštitarskog. To zaštitarske tvrtke koriste pa zaštitari rade i druge poslove. Sraka je naveo primjer Hitne službe u Heinzlovoj u Zagrebu gdje je zaštitar dispečer vozila Hitne pomoći, a u Varaždinu je zaštitarka špediterka. Zaštitari su i recepcioneri, pomoćni radnici u trgovinama itd. U novom Zakonu ta se odredba ponovno pojavljuje, no onda se postavlja pitanje što će biti sa spomenutim zaštitarom ili zaštitarkom.

Potom, jedan od većih problema u zaštitarstvu je ogroman broj prekovremenih sati koje radnici odrađuju jer su prisiljeni – kako bi zaradili dovoljno da mogu preživjeti. Velik broj sati dovodi do iscrpljenosti koja umanjuje budnost i koncentiranost radnika, a posljedično sigurnost ljudi u čuvanoj ustanovi. Na Srakin upit može li tu MUP nešto poduzeti, Šegedin je citirao dio Zakona koji kaže da zaštitar na radnom mjestu mora biti budan i koncentriran. Kao da radnik može utjecati na vlastitu iscrpljenost. Sraka je prokomentirao i potencijalnu odredbu o dozvoljenom radu u mirovini, rekavši da je radnik otišao u mirovinu s razlogom i da stoga nema smisla.

Iako se radi o radnoj verziji Zakona o privatnoj zaštiti već sada se može vidjeti da je novi Zakon potencijalno problematičan. Zaključak okruglog stola jest da će SZZD pratiti objavu verzije za javnu raspravu i na vrijeme reagirati. Korak koji treba poduzeti paralelno je borba za bolje uvjete i viša materijalna prava, jer su dobri radni uvjeti preduvjet za kvalitetno obavljanje bilo kojeg posla. Ova borba neće biti uspješna bez terenske podrške radnika, stoga pozivamo sve koji nisu zadovoljni trenutnim stanjem u zaštitarstvu da se učlane u ovaj sindikat jer je to jedini način da se izbore za plaćanje prekovremenih sati i druga materijalna prava. Očekivati to od poslodavca ili države iluzorno je.