Jednosatni štrajk učitelja Više od 6000 radnika štrajkalo u školama

Višetjedno natezanje Vlade i sindikata javnih službi o povećanju osnovice plaća završilo je ovaj tjedan kapitulacijom žutih sindikata, odnosno dosljednim i ustrajnim držanjem sindikata Preporod. Osim što je jedini odbio potpisati sramotni sporazum od tri posto, Preporod je jedini održao i jednosatni štrajk u školama. Kao i uvijek, i u ovom štrajku su pale maske.

U organizaciji sindikata Preporod, u hrvatskim osnovnim i srednjim školama jučer je održan jednosatni štrajk prosvjetnih radnika kao manifestacija radničkog nezadovoljstva smiješnom Vladinom ponudom rasta osnovice plaća od svega tri posto od 1. siječnja 2019., odnosno dodatnih dva posto od rujna sljedeće godine. Kulminacija je to dvomjesečnog procesa pregovora i mirenja između reprezentativnih sindikata javnih službi i Vlade, nakon čega je radnicima u javnim službama otkriveno podosta toga u vezi sindikalnog zastupništva njihovih interesa.

“Još početkom desetljeća utvrđena je metodologija o praćenju plaća u privredi i javnim službama, i ona pokazuje kako danas plaće naših učitelja, profesora, medicinskih sestara, liječnika i drugih radnica i radnika u javnim službama zaostaju za čak 18,9 posto”, govori nam uvodno Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod.

Upravo je brojka od 18,9 posto bila prvotni zahtjev svih 11 reprezentativnih sindikata koji su početkom listopada pristupili pregovorima o povećanju osnovice plaće. Tijekom pregovora, javnost je svakodnevno slušala prijetnje štrajkom od strane žutih sindikalista predvođenih Vilimom Ribićem i Branimirom Mihalincem. Po običaju, pokazalo se da su to bile prazne prijetnje jer su na djelu žuti sindikalisti prekjučer, 27. studenog, radnicima zabili nož u leđa i potpisali kapitulaciju u obliku sramotnog sporazuma s antiradničkom Vladom.

Još početkom desetljeća utvrđena je metodologija o praćenju plaća u privredi i javnim službama, i ona pokazuje kako danas plaće naših učitelja, profesora, medicinskih sestara, liječnika i drugih radnica i radnika u javnim službama zaostaju za čak 18,9 posto.

Od svih reprezentativnih sindikata uključenih u pregovore, jedino Preporod ne samo da nije prihvatio i potpisao Vladinu ponudu od tri posto, već je jedini dosljedno i održao jednosatni štrajk, akciju kojom se najjasnije artikulira radničko nezadovoljstvo i pritisak. Tako je u preko 340 osnovnih i srednjih škola u kojima djeluje Preporod u štrajk ušlo preko 6100 njihovih članova. Osim članova Preporoda (koji sveukupno ima nešto više od 9000 članova u školstvu), u štrajk je ušlo još 500-tinjak zaposlenih – bilo članova drugih sindikata očito ogorčenih potpisanim sporazumom, bilo sindikalno neorganiziranih prosvjetnih radnica i radnika.

“Štrajk je održan iz dva razloga – niskih povećanja osnovica i nekorektnog odnosa Vlade prema našem sindikatu. Na početku pregovora 1. listopada svih 11 reprezentativnih sindikata imalo je jedinstven zahtjev da se osnovica plaća poveća za 18,9 posto, tj. u iznosu koji je utvrđen kao zaostajanje naših plaća za plaćama u privredi. U međuvremenu, dva sindikata su se povukla iz pregovora, a preostalih osam je pregovore i mirenje nastavilo bez nas, tako da smo mi u mirenju pregovarali s Vladom sami. Tada se Vlada prema našem sindikatu ponijela izrazito nekorektno jer su pred nas izašli s ponudom od tri posto kao njihovom maksimalnom ustupku, a onda pred ostale sindikate s nešto višom ponudom od pet posto – tri u siječnju, plus dva u rujnu. Nakon što je osam sindikata pristalo na tu Vladinu ponudu, našli smo se u situaciji da odlučimo hoćemo li njih slijediti u odustajanju ili održati najavljeni štrajk. Nakon konzultacije s našim članstvom i tijelima, odlučili smo se za ovo drugo”, rekao nam je Željko Stipić, te dodao kako je ovo bio njihov prvi samostalni štrajk, te da bi sve skupa bilo puno lakše da su imali pomoć ostalih sindikata.

Umjesto kapitulacije, Preporod i njegovi članovi (uz pridruženih 500-tinjak prosvjetnih radnika) u 11.55 sati stupili su u štrajk, te otišli do zbornica gdje su održali sastanak na kojem je pročitana Deklaracija o materijalnom položaju zaposlenih u školama. Stipić ističe i kako će se ovim sporazumom zaostajanje plaća u javnim službama sljedeće godine zapravo još više produbiti, te ostalim sindikatima i njihovim članovima predlaže zajedničku borbu, čije je korake već skicirao u dokumentu kojeg im je tijekom pregovora i poslao.

Iako bi protekli pregovori, sindikalna kapitulacija i jednosatni štrajk mogli ubrzo pasti u medijski zaborav, jučerašnji događaj iznimno je važan po radnike u javnim službama (učitelje, profesore, medicinske sestre, radnike u djelatnosti socijalne skrbi, kulturne radnike…) jer je u praksi ukazao na nekoliko jasnih činjenica.

Prvo, sindikat Preporod i svi zaposlenici u školama koji su jučer pristupili štrajku trenutno sačinjavaju najborbeniju, najorganiziraniju i najosvješteniju jezgru radnika u javnim službama. Dok su rukovodstva ostalih osam sindikata s antiradničkom Vladom potpisali sramotni sporazum kojim su prihvatili mrvice bačene njihovim članovima, te potom odustali od štrajka, preko 6000 radnika jučer je pokazalo svoje nezadovoljstvo i spremnost na akciju. Taj potez mora biti signal svim ostalim radnicama i radnicima od čijih je osnovica Vlada načinila najobičniju karikaturu, u igrokazu kojeg su odigrali sa birokratima iz osam sindikata.

Rukovodstvo i birokraciju mora se natjerati da krene djelovati u smjeru interesa samih članova – da prihvate zajedničku borbu s Preporodom za povećanje osnovice od 18,9 posto.

Zatim, gledano uže na područje školstva, podsjetimo da je sindikat Preporod jedini u svibnju odbio potpisati Kolektivni ugovor kojim su, posljedično, smanjene plaće učiteljima i stručnim suradnicima u posebnim ustanovama, te u lipnju povodom toga organizirao i prosvjed. Za razliku od njih, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), jedan od jučerašnjih kapitulanata i najbrojniji sindikat u školstvu, taj ugovor je potpisao. Tako se ove godine u praksi, u dva navrata, razlika između Preporoda i Sindikata hrvatskih učitelja očituje kao razlika između borbenog i žutog sindikalizma.

Nakon nekoliko tjedana klasične galame i prijetnji štrajkom od strane Branimira Mihalinca (Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, NSZSŠH), Vilima Ribića (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja) i Sanje Šprem (SHU), ovotjedni rasplet pokazao je kako su oni počinili najobičniju sindikalnu izdaju prosvjetnih radnika. Njihove riječi bile su prazne – tako su pokazala djela! Sanja Šprem je čak i priznala kako njezino članstvo i tijela nisu bili za ovu Vladinu ponudu. Neka sada sva tri sindikata provedu transparentnu anketu među svojim članstvom s pitanjem jesu li zadovoljni ovim sporazumom!

Krajnje je vrijeme da članstvo tih triju sindikata krene vršiti masovan pritisak na odmetnuto rukovodstvo koje očito ne gleda radničke, već vlastite privatne interese. Rukovodstvo i birokraciju mora se natjerati da krene djelovati u smjeru interesa samih članova – da prihvate zajedničku borbu s Preporodom za povećanje osnovice od 18,9 posto. Ukoliko ih na takvo djelovanje nikako nije moguće natjerati, može ih se pokušati smijeniti i postaviti časne i dosljedne zastupnike radničkog interesa. Konačno, ukoliko je procedura smjene suviše komplicirana, uvijek postoji opcija iščlanjenja i daljnjeg organiziranja. Poanta jest da radnici tih triju sindikata itekako mogu odvezati čvor kojim im je odmetnuto rukovodstvo vezalo ruke.

Isto bi se trebale zapitati i medicinske sestre, koje su ove godine sudjelovale u prosvjedu, radnici u djelatnosti socijalne skrbi, radnici u kulturi i liječnici. I njihova čelništva (Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat) su s Vladom potpisala ovaj sramotni sporazum, čime stoje uz bok žutim sindikalistima iz školstva.