Cerovac: Podrška Stožeru Intervju s predsjednikom Jadranskog sindikata

Situacija u Uljaniku proteklih je mjeseci uzbunila Pulu, ali i ostatak Hrvatske. Nakon ozbiljnih prijetnji neisplate plaća i drugih saznanja o mogućim namjerama aktualne Uprave, dio naprednih radnika odlučio je prerezati čvor sindikalne razjedinjenosti osnivanjem Stožera za obranu brodogradnje- Uljanik. Razgovarali smo s Borisom Cerovcem, predsjednikom Jadranskog sindikata koji je zasad jedini otvoreno podržao novoosnovani Stožer.

Sindikati su imali sastanak s upravom Uljanika. Od tri sindikata, jedino je Vaš sindikat, Jadranski sindikat (JS), bio za to da se Stožeru za obranu brodogradnje Uljanik (SZOB) dopusti sudjelovanje na tom sastanku. Zašto ste zauzeli takav stav?

U ponedjeljak je uprava Uljanik d.d. pozvala na sastanak saborske zastupnike sa lokacije Županije Istarske i sindikate. Tema rasprave bio je prijedlog plana restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta. Što se tiče prisustvovanja sindikalnom sastanku predstavnika Stožera za obranu brodogradnje Uljanik, Jadranskom sindikatu nije bio sporan iz razloga što su to radnici Uljanikovih društava, a sama rasprava i odluka na sastancima za nas nisu tajna. Tu treba spomenuti da nakon sindikalnih sastanaka predstavnici sindikata raspravljaju sa svojim tijelima i istima prenose ono što oni smatraju da treba iznijeti. U tom smislu, zbog izbjegavanja tko je što rekao bilo bi prihvatljivije da su sindikalni sastanci otvorenog tipa, da je omogućen pristup zainteresiranim članovima, radnicima Uljanika, te da oni iz prve ruke čuju što je tko rekao i kakav je zaključak.

Kako gledate na napore SZOB-a da u sve daljnje akcije uključi sve sindikate Uljanika?

Sindikati su utemeljeni sukladno zakonskim aktima i imaju određena prava i obveze koje predstavnici SZOB-a u ovakvom organiziranju nemaju. Inicijativa SZOB-a koja se dogovara sa sindikatima, a ima za cilj očuvanje brodogradilišta i radnih mjesta bit će od JS prihvaćena. Ali, u JS od SZOB-a isto tako očekujemo da se oni odazovu akcijama koje budu odrađivali sindikati odnosno JS. Akcije koje se budu odrađivale moraju biti u skladu sa odredbama zakonskih akata, kako radnici zbog propusta nebi odgovarali.

Zašto preostali sindikati oklijevaju započeti suradnju sa Stožerom? Postoji li možda mogućnost da koriste činjenicu da Stožer kao takav nema onu zakonsku formu koja sindikatu omogućuje pregovore s Upravom?

Koji je to razlog, to najbolje znaju predstavnici svakog sindikata zasebno, te neću prejudicirati. Razlozi se mogu nagađati: od toga da sindikati ne žele prihvatiti suradnju sa SZOB zato što oni nemaju obveze i prava kakve imaju sindikati, ne žele da im netko nadgleda rad, ne žele da im netko pametuje tko nije sindikalno organiziran te dosad nije davao doprinos nego radio protiv sindikalne scene, a time i umanjivao sindikalnu snagu u borbi za prava radnika, ne žele da netko drugi preuzme inicijativu u obrani radnika itd.

Vladi treba ukazati na učinke gašenja brodogradnje, te upoznati da su radnici spremni boriti se prosvjedima i štrajkovima za očuvanje brodogradnje, a da bi upravo takav scenarij mogao utjecati i na umanjenja zarada od turizma i trgovina.

Zalažete se za sudjelovanje države u dokapitalizaciji Uljanika. Mislite li da Vladu u taj scenarij mogu uvjeriti, budući da je teško vjerovati kako će Vlada sama od sebe na to pristati, razjedinjeni radnici i sindikati?

U RH imamo tri brodogradilišta koja su različito restrukturirana ili privatizirana. Uljanik je doživio recimo takozvano radničko dioničarstvo, Brodotrogir je preuzeo Končar kojemu je djelatnost turizam, a Brodosplit je preuzeo Div koji nije imao nikakve veze sa brodogradnjom. Sva tri modela pokazala su se neuspješnima, što daje za pravo radnicima i građanima RH, da od Vlade RH traže da oni postanu djelomično ili većinski vlasnik uz ulazak strateškog partnera prema kojem modelu će Vlada RH imati instrumente da spriječi moguće negativne učinke. Prvenstveno mislim na gašenje brodogradilišta, a time i nestajanje većeg broja radnih mjesta. Uvjeren sam da Vlada RH ne želi izaći iz okvira koje je obećala Evropskoj komisiji. Upravo zato treba njoj ukazati na učinke gašenja brodogradnje, te upoznati da su radnici spremni boriti se prosvjedima i štrajkovima za očuvanje brodogradnje, a da bi upravo takav scenarij mogao utjecati i na umanjenja zarada od turizma i trgovina. To znači umanjenje prihoda proračuna na svim nivoima i dodatne probleme zbog dodatnih umanjivanja prava građana RH, a time i nezadovoljstva u građana što može eskalirati u veće prosvjede.

Što mislite o aktualnoj upravi Uljanika i njezinom upravljanju proteklih godina? Kakve ciljeve ima aktualna uprava?

Činjenica jest da je, unatoč poteškoćama u poslovanju, uprava Uljanika pronalazila način kako da Uljanikovim radnicima pravovremeno isplati plaću, ali nažalost to nije bio slučaj sa kooperantskim radnicima Uljanikovih društava. Prošle godine problemi su nadišli dotadašnje snalaženje uprave te je došlo do kašnjenja plaće i u Uljanikovim društvima. Odgovornost za poslovanje je na upravi. Uprava cijelo vrijeme tvrdi da je njezin cilj očuvanje brodogradilišta na lokaciji Pula i Rijeka što je prikazivala u svojim prezentacijama prijedloga programa restrukturiranja. Vrijeme će pokazati je li to tako.