Kamatarenje odvjetničkih ureda Slučaj jednog zaštitarskog radnika kao primjer načina operiranja kamatarskih službi

Iako je početkom kolovoza ove godine donesen novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojima se navodno izašlo ususret blokiranim i ovršenim građanima, slučaj jednog zaštitarskog radnika pokazuje da su privilegirani odvjetnički uredi nastavili po starom običaju ispijanja krvi radničke klase i narodne sirotinje.

Početkom kolovoza ove godine stupio je na snagu novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim se, po riječima premijera Plenkovića, nastoji olakšati položaj blokiranih građana. No nakon početka primjene tog zakona u javnost su počeli dolaziti mnogi primjeri da to u praksi ne funkcionira kako je gore navedeno. Jedan od njih je i primjer kojim ćemo se baviti u ovom tekstu. Radničkom portalu se javio zaštitarski radnik Zdravko Huklek i ispričao nam kako se početkom primjene zakona u njegovom slučaju nije desila nikakva promjena nabolje.

Kronologija njegova slučaja izgleda ovako:

Ovršnom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 15.1.2008., radi naplate novčane tražbine HT-a u iznosu od 1379 kn sa pripadajućim zateznim kamatama, Zdravku Hukleku određena je ovrha pljenidbom i prijenosom radi naplate na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim sredstvima, te je naloženo FINA-i da izda nalog bankama za izvršenje plaćanja na žiro račun HT-a. Radilo se o osam neplaćenih računa HT-u iz 2005. i 2006. godine. Također, odlukom navedenog suda Huklek je dužan pokriti trošak parničnog postupka. Temeljem te odluke FINA je započela sa izvršenjem naplate sa ovršenikovog, odnosno Huklekovog, računa.

Međutim, Odvjetnički ured Tihomir Zec iz Osijeka, pravni zastupnik ovrhovoditelja HT-a, u veljači 2014. šalje Općinskom sudu u Sesvetama i Hukleku prijedlog za ovrhu s obrazloženjem da Huklek naložene obveze nije dobrovoljno ispunio. Huklek nakon toga od FINA-e traži izvještaj o redoslijedu plaćanja iz koga se vidi da su glavnica duga i trošak postupka isplaćeni.

Ignorirajući sve to, u prosincu 2016. isti odvjetnički ured, koji je u međuvremenu promijenio ime u Odvjetničko društvo Zec i partneri d.o.o., Hukleku šalje ponudu za sklapanje nagodbe, u kojoj stoji da HT ima prema njemu potraživanja u iznosu od 5704 kn, te nudi plaćanje u ukupnom iznosu od 2630 kn, dok bi se HT odrekao potraživanja na osnovu zateznih kamata u iznosu od 3074 kn. Ponuda završava s tim da će se u slučaju neprihvaćanja ići na nastavak sudskog postupka.

Blokade računa, ovrhe, deložacije, kamatarstvo su sredstva kojim se služe pod kumovanjem bankara i HNB-a, a pokrovitelj i glavni kum im je Vlada RH, koja im je zakonima omogućila da preko 300.000 građana dovedu na prosjački štap.

Prošli mjesec Odvjetničko društvo Zec i partneri d.o.o. poslalo je Hukleku novu ponudu za sklapanje nagodbe u kojoj se navodi da, iako je donošenjem novog zakona početkom kolovoza ove godine FINA prestala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po Huklekovim računima, i to u skladu s člankom 12. Zakona o provedbi ovrhe, Huklekovo dugovanje prema HT-u i dalje postoji u iznosu od 1669 kn, od čega na glavnicu otpada 1379 kn, a na zatezne kamate 290 kn. Ponuđena mu je nagodba u plaćanju duga u iznosu glavnice, te oprost zateznih kamata. I ova ponuda završava mogućnošću nastavka sudskog postupka u slučaju neprihvaćanja nagodbe i plaćanja traženog iznosa. Huklek je nazvao FINA-u i dobio informacije da je navedena glavnica isplaćena. Radnički portal je u posjedu sve navedene dokumentacije.

Zdravko Huklek je za Radnički portal prokomentirao da se ovo ne događa samo njemu, već i mnogim drugim stanovnicima RH. Huklek radi kao zaštitar i zbog ovrha je prisiljen, kao i mnoge njegove kolege, raditi prekovremene sate. Rekao je da su Odvjetnički ured Zec i partneri, kao i neki drugi odvjetnički uredi (Hanžeković i partneri, Tomislav Hotko i Martin Garašić…) povlaštena klasa odvjetničkih ureda utjerivača dugova, koji uglavnom služe visokoj politici, te ih smatra glavnim egzekutorima odlaska stanovnika RH na rad u inozemstvo. Tome je dodao: “Blokade računa, ovrhe, deložacije, kamatarstvo su sredstva kojim se služe pod kumovanjem bankara i HNB-a, a pokrovitelj i glavni kum im je Vlada RH, koja im je zakonima omogućila da preko 300.000 građana dovedu na prosjački štap.”

U nastavku kaže: “Najnovije doneseni Zakon o ovrhama Ministarstva pravosuđa je zakon kojim su samo bacili prašinu u oči građanima i napravili iluziju kako će tim zakonom mnogima pomoći. Međutim u praksi i stvarnosti je sasvim druga priča, jer spomenutim lihvarskim partnerima (Hanžeković i partneri, Zec i partneri) te ostalim privilegiranim ekstremno bogatim odvjetničkim uredima je informacijama iz FINA-e omogućeno da nastave sa kamatarenjem, pisanim oblicima prijetnji i daljnjim naplatama kamata na kamatu, iako je FINA nekima s dugom do 10.000 kn zaustavila blokiranje računa. Sada imamo i saznanja da su nekim povlaštenim političkim akterima ili njihovim poznanicima oproštena i deblokirana višemilijunska sredstva. Ali nama “malima” nema oprosta, kao u mom slučaju, u kojem mi ured Zec i partneri i dalje dopisom prijeti daljnjim kamatarenjem na kamate, iako su mi u FINA-i Sesvete rekli da je glavnica duga otplaćena.”

Huklek razgovor zaključuje riječima: “Sada ne samo ja, nego i mnogi od 300.000 građana ove države vidimo da je ovaj zakon o ovrhama potpuna iluzija. Sada se uopće ne čudim što se mnogi građani RH, i mlađi i stariji, spremaju za odlazak iz zemlje!”

Osim eksploatacije koju trpe na samom radnom mjestu, mnogi radnici u Hrvatskoj danas su suočeni i sa popratnim prijetnjama od strane krvopija iz redova financijskog kapitala (banke, odvjetnički uredi itd). Radi se o kamatonosnom kapitalu – frakciji vladajuće klase koja financijskim ucjenama radnike na radnim mjestima drži u stanju poslušnosti, upravo radi njihova straha od ovrha ili onog najgoreg – deložacija. Slučaj Zdravka Hukleka zorno pokazuje na koji način privilegirani odvjetnički uredi sudjeluju u izrabljivanju i iscrpljivanju radničke klase, te kako u praksi funkcionira financijsko-pravni aparat kapitalističke države.