Imunološkom istječe vrijeme Zbog odugovlačenja Vlade, sindikat EKN najavljuje radnički skup i daljnje akcije

Na konferenciji za novinare predstavnici Sindikata EKN izložili su trenutnu situaciju oko Imunološkog zavoda i objasnili zašto su napustili sastanak na kojemu se nije pojavio ministar zdravstva. Odluka o sudbini Imunološkog rasteže se više od tri godine, a sada je vrijeme Imunološkom iscurilo i hitno se mora nešto poduzeti. Budući da tu ustanovu smatra iznimno važnom za Hrvatsku i da neće dozvoliti njezino propadanje Sindikat EKN za četvrtak je najavio radnički skup i daljnje akcije.

Predstavnici Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj u Radničkom domu izvijestili su javnost o trenutnoj situaciji oko Imunološkog zavoda. Na konferenciji su govorili Željko Klaus, v.d. predsjednika Sindikata EKN i Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica EKN-a u podružnici Imunološki zavod.

Nakon što su predstavnici Sindikata jučer napustili sastanak na kojemu se ministar zdravstva Milan Kujundžić nije pojavio, nego su bili prisutni njegovi pomoćnici i stručnjaci koji se bave pitanjem Imunološkog, u medijima su se počele pojavljivati teze, koje su dolazile i od samog ministra, da sindikati rade predstavu i da ne vjeruju stručnosti ministrovih ljudi. Željko Klaus je odmah na početku svog govora opovrgnuo te imputacije i naveo da presica nije sazvana radi jučerašnjeg sastanka i Kujundžićeva nedolaska nego da je bila isplanirana ranije u hodogramu njihovih aktivnosti te spomenuta u pismima ministru Kujundžiću, gradonačelniku Bandiću i predsjedniku Vlade. “Sa Imunološkim se ne dešava ništa. Mi smo bili fini, pristojni, kulturni, pričekali Plenkovićevu vladu, dali vrijeme da se ljudi formiraju, da se slože, da se dogovore, nismo napadali i navaljivali drugi dan kako su došli na Markov trg. U zadnjih desetak dana započeli smo s nekim aktivnostima u smislu pokušaja rješavanja problema. Zato smo na sve spomenute adrese uputili pismo. Nema predstave, nema dealova, nema nikakvih dogovora sa nikim. Ima vrlo jasna želja sindikata i njegovih članova da se nešto napravi, da se počne riješavati sudbina Imunološkog i s tim ciljem je Sindikat EKN-a spreman razgovarati sa svima,” rekao je Klaus.

Nas više ne zadovoljavaju svakodnevni razgovori o Imunološkom koji traju već barem tri-četiri godine, od tog svakodnevnog rada rezultat je nula, rezultat je da sve stoji, da sve propada, da će Imunološki krepati. Sindikat EKN-a to neće dozvoliti, zato je za četvrtak sazvao skup radnika na kojem će biti i oni koji jesu i koji nisu članovi sindikata. Pripremamo nekoliko odluka za koje trebamo dobiti suglasnost radnika i u četvrtak ćemo odlučivati u kojem smjeru ćemo krenuti

S istim ciljem održan je i sastanak sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je zasad jedini reagirao na poziv Sindikata. Na tom je sastanku ponovljeno i utvrđeno da je Imunološki ustanova od strateškog značaja za Hrvatsku te je zaključeno da bi bilo najbolje da Vlada Republike Hrvatske učini sve da Imunološki dalje nastavi s poslom i da ostane u vlasništvu Republike Hrvatske.

“Smatramo da se radi o ustanovi koja je u jednom dobrom dijelu zadužena za javno zdravstvo, javni interes, a ima li veće logike da o onome što je javno brine država”, zapitao se Klaus. Na sastanku je, osim spomenutog, zaključeno da grad Zagreb mora ući u priču oko Imunološkog ako kojim slučajem država odustane od tog projekta. Klaus je naglasio da se ne misli na pojedinačne osobe koje su predstavnici grada, već na grad kao instituciju koja ima dovoljno snage, novca i mudrosti da postane vlasnik Imunološkog, ali to tek nakon što država eventualno odustane od cijele priče. Ovih dana trebao bi se održati sastanak između predstavnika grada i Vlade.

Željko Klaus također je pročitao poziv na jučerašnji sastanak kojeg potpisuje ministar Kujundžić, a na koji su predstavnici sindikata došli puni nade i vjere u pozitivan ishod, no budući da je ubrzo postalo jasno da se ministar na sastanku neće pojaviti, sastanak su napustili, zato da bi “dali do znanja da razgovori oko budućnosti Imunološkog trebaju prestati, da ova država treba donijeti političku odluku da li želi Imunološki, a onda će se, naravno, početi razgovarati. Još jednom prežvakati čitavu priču s državnim tajnicima, pomoćnicima, savjetnicima itd. zaista nema smisla i zaista je gubljenje vremena. Nama je nužna odluka. Jučerašnjim odlaskom smo htjeli dati do znanja – vrijeme je iscurilo, radnici Imunološkog će ostati bez posla. Nema veze što im je za ovu godinu netko osigurao plaće u proračunu, ako se ništa ne uradi gotovo da je isto hoćeš li ostati bez plaće sad ili za nekoliko mjeseci”, rekao je Klaus.

Klaus je svoj dio zaključio najavom radničkog skupa: “Nas više ne zadovoljavaju svakodnevni razgovori o Imunološkom koji traju već barem tri-četiri godine, od tog svakodnevnog rada rezultat je nula, rezultat je da sve stoji, da sve propada, da će Imunološki krepati. Sindikat EKN-a to neće dozvoliti, zato je za četvrtak sazvao skup radnika na kojem će biti i oni koji jesu i koji nisu članovi sindikata. Pripremamo nekoliko odluka za koje trebamo dobiti suglasnost radnika i u četvrtak ćemo odlučivati u kojem smjeru ćemo krenuti”.

Sindikalna povjerenica Lidija Jagarinec također je naglasila da je interes sindikata proizvodnja u Imunološkom zavodu, a ne izvođenje predstave. Najprije je govorila o pravnoj zavrzlami izazvanoj odlukom Milanovićeve vlade iz 2015. godine kada je uz dioničko društvo osnovala i javnu ustanovu Imunološki zavod na istoj adresi. “Ogroman problem radnicima u Imunološkom zavodu je to što su premješteni u javnu ustanovu, makar se zapravo nikad nismo premještali, a sva imovina, sve sirovine, nekretnine i pokretnine ostale su na dioničkom društvu. To je ravno tome da sam ja ušla u nečiji stan, taj netko mi je iznajmio stan i ja sad u tom stanu živim, uredno plaćam režije, međutim, taj čovjek svoje obveze ne podmiruje i ostaje bez tog stana, a ja na cesti. Ovime je stvoren veliki pravni problem i dva neprijatelja – Imunološki zavod d.d. i Imunološki zavod javna ustanova. Podsjetit ću da je Imunološki d.d. do nedavno bio obezglavljen, a mi kao radnici zapravo ne bismo smjeli raditi poslove za dioničko društvo jer smo mi čisto nešto drugo”, rekla je Jagarinec.

Nakon inspekcije HALMED-a 2013. još uvijek je ostalo nešto proizvedenog što je bilo moguće staviti na tržište i ipak su naši ljudi dobili lijekove, a naša država je uštedjela nešto novca, zato što su naši proizvodi daleko jeftiniji od uvoznih. To je tako jer je sve proizvedeno iz naše domaće sirovine i zato što kad imate vlastitu proizvodnju možete diktirati cijenu, pa i onih uvoznih proizvoda.

Nastavila je govoriti o razlici između cijene uvoznih proizvoda i o tome što znači imati domaću proizvodnju. “Inspekcijom HALMED-a 2013. godine doneseno je negativno rješenje za nastavak proizvodnje krvnih derivata i bakterijskih cjepiva. Još uvijek je ostalo nešto proizvedenog što je bilo moguće staviti na tržište i ipak su naši ljudi dobili lijekove, a naša država je uštedjela nešto novca, zato što su naši proizvodi daleko jeftiniji od uvoznih. To je tako jer je sve proizvedeno iz naše domaće sirovine i zato što kad imate vlastitu proizvodnju možete diktirati cijenu, pa i onih uvoznih proizvoda, jer Imunološki nije nikada 100 posto hrvatskog tržišta mogao opskrbiti sa krvnim derivatima, nego nekih 70 do 80 posto zadovoljenja hrvatskog zdravstva. Ostatak se uvozio, ali nikad po ovako bezobraznoj cijeni jer je Imunološki ipak držao jednu granicu. Kad je Imunološki ugasio svoju proizvodnju, nastao je raspašoj na tržištu, formira se kako se kome svidi. Znam i tvrdim da puno skuplje, nekakvih 30 do 40 posto, pa i više, plaćamo one proizvode koje je mogao proizvesti Imunološki zavod”, objasnila je i dotatno istaknula koliko je suludo da se jedna ovakva proizvodnja ugasi kad je potražnja za derivatima krvne plazme u svijetu u stalnom porastu za oko šest posto godišnje.

Problem Imunološkog postoji jako dugo. Sindikat je 2012. kad je HALMED izašao na teren upozorio tadašnjeg ministra gospodarstva da će doći do situacije u kojoj će Imunološki izgubiti proizvodnu dozvolu, jer je tada dozvola dobivena na godinu dana. Jagarinec upozorava da je tada trebalo napraviti neka poboljšanja, ali da se to nije dogodilo. Početkom prosinca 2016. Kujundžić je osnovao povjerenstvo za Imunološki zavod koje bi trebalo ustvrditi može li ta ustanova “nakon uloženog dodatnog novca, sačuvati svoj brand i radna mjesta”. Jagarinec komentira da ne zna što bi to povjerenstvo moglo zaključiti osim da je potrebna nova tvornica, što su radnici Imunološkog zaključili još prije puno vremena. Smatra da se ovdje samo radi o daljnjem odugovlačenju, jer će “svakim danom nerada ove Vlade, pa i Imunološkog, proizvodnja biti skuplja za barem 10 tisuća kuna”. Objasnila je da daljnje čekanje nema smisla: “Mi opet poručujemo da sasvim sigurno znamo da je nemoguće u ovim prostorima i na ovoj lokaciji baviti se jednom ozbiljnom proizvodnjom, ali proizvodnja na trenutnoj lokaciji mora biti by pass ukoliko se Vlada RH odluči da će ići sa projektom nove tvornice. Čekati tri godine da se sve to skupa postavi na noge i da prođu sva ispitivanja koja moraju proći, naglašavam, mora proći određeni period i prilagodbe i razno-raznih ispitivanja da ste dobili dobar, kvalitetan i siguran proizvod. Iz tog razloga je potreban dugi period da proizvodi iz nove tvornice ugledaju svjetlo dana. Krenulo se sa projektom proizvodnje vode na ovoj lokaciji, taj projekt je stopiran. Radnici nisu zadovoljni time što imaju plaću, mi smo proizvodna tvrtka, ako nećemo proizvoditi ni plaća neće stizati”.

Nemar bivših vlada za Imunološki zavod ministar Kujundžić nazvao je “spletom nesretnih okolnosti”, no da se definitivno ne radi o nesretnim okolnostima nego o svjesnom uništavanju jasno pokazuju njihove odluke, od pokretanja predstečajne nagodbe u januaru 2014. preko odluke o osnivanju javne ustanove na istoj adresi 2015. do sadašnjeg odugovlačenja i osnivanja povjerenstava koje će ionako donijeti jalove procjene. Namjeru i privatne interese skrivene iza ovih koraka pokazao je i ministar sam nedolaskom na sastanak. Imunološki zavod bio je zdrava ustanova koja je proizvodila kvalitetna cjepiva i ostale pripravke potrebne za zdravstvo, i što je još važnije, koji sami po sebi više odgovaraju stanovnicima ovih područja zbog mikrobiološke klime.

Političkih igara s Imunološkim bilo je dosta – proizvodnja više ne smije stajati, a agonija radnika ne smije se produljivati. Vrijeme je da se radnici organiziraju i solidariziraju u što većem broju, a najavljenim akcijama Sindikat EKN krenuo je u dobrom smjeru. Spašavanje Imunološkog zavoda neosporan je javni interes budući da bi eventualna propast uzrokovala značajan udar na zdravstveni standard velike većine obitelji u Hrvatskoj. Takva opasnost zahtjeva mobilizaciju masa, stoga najširi slojevi stanovništva (radnici, studenti, nezaposleni, učenici, seljaci, umirovljenici…) moraju pružati kolektivni otpor aktualnim tendencijama i privatnim interesima koje zastupaju političke elite.